Utihnula telefonska zvona agencija za nekretnine

Najprije Istra i Dubrovnik, pa polako Split, onda i Zadar, bilježili su rekorde, ne samo po cijeni kvadratnog metra, kako poslovnog tako i stambenog prostora (Reuters)

Sunce je sjalo i sve je te mlade 2020. godine bilo točno onako kako treba biti. Nakon rata i neimaštine, pa kratkog uzleta koji je doveo do financijske krize 2009. i opet neimaštine, činilo se da nam ovog puta nema kraja. Hrvatska je prije par godina ušla u Europsku uniju, otvorila su joj se vrata brojnih EU fondova, stranci su počeli ozbiljnije investirati i – možda najvažnije od svega – turizam je procvjetao.

Posljednja vlažna šupa u nekoj kali u gradu na jadranskoj obali, koju inače nitko ne bi uzeo niti da mu je daju, postala je sjajna poslovna prilika i mjesto koje će proizvoditi novac. Najprije Istra i Dubrovnik, pa polako Split, onda i Zadar, pa čak i industrijom zapušteni Šibenik iz godine u godinu bilježili su rekorde, ne samo po broju turističkih dolazaka, nego i po cijeni kvadratnog metra, kako poslovnog tako i stambenog prostora. Ništa drukčije nije ni u Zagrebu koji je privlačio sve veći broj turista s različitih strana svijeta. Svaka peta zarađena kuna dolazila je iz, nekada smo ga tako zvali, tercijarnog sektora.

Samo prošle godine, kaže statistika, iznos koji ste morali platiti za četvorni metar stana porastao je za 10 posto čime je Hrvatska postala treća država u svijetu po rastu cijene nekretnina, odmah iza Mađarske i Luksemburga, s čak 100.000 kupoprodajnih transakcija. Najskuplje je, očekivano, bilo u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu, a najjeftinije u tzv. pasivnim krajevima – Vukovaru, Sisku i Slavonskom Brodu. Cijene su zapravo dosegle one prije krize 2009. godine, a na nekim lokacijama su ih čak i prestigle.

Virtualno razgledanje nekretnina

Onda je došao virus SARS-CoV-2, sitno (ne)biće koje obitava negdje između živog i neživog, koji je poharao sve oko sebe, pa tako i tržište nekretnina. Zagrebački Večernji list objavio je prije neki dan informaciju da su cijene najma stanova pale do 20 posto, a da je prodaja znatno usporena.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Naši sugovornici tek se dijelom slažu s tom tvrdnjom (statistiku još čekamo), objašnjavajući da je zbog uputa Stožera za civilnu zaštitu o ograničenom kretanju zaista došlo do usporavanja prodaje koja će – takve su projekcije – u aprilu vjerojatno biti neznatna, ali da je mart bio još uvijek prilično dinamičan što se tiče prometa. Cijene su druga stvar. Gdje nema prometa, nema ni cijena, ali zajednički je zaključak da je plafon dostignut i da će kvadrati i u postkoronarnom razdoblju biti jeftiniji.

Jasminka Biliškov, vlasnica Biliškov nekretnina, jedne od najstarijih i najvećih agencija za prodaju nekretnina, koja je ujedno i zamjenica predsjednika Udruženja poslovanja nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, radi na području cijele države sa sjedištem u Kaštel Starom.  

„Tržište u Dalmaciji je, kao i u cijeloj Hrvatskoj, zadnjih dana zamrlo. Ljudi uglavnom poštuju propisane mjere i ne izlaze vani, tako da i mi radimo od kuće koliko možemo, a ne možemo puno jer je naš posao zapravo terenski. Možda bi se razgledavanje nekretnina moglo i organizirati uz mjere opreza, ali držimo se propisanih mjera i telefona koji je, treba reći, prije zvonio jako puno, a u zadnje vrijeme vrlo rijetko. Tako je i u Zagrebu, tako je i u Splitu, tako je u cijeloj Hrvatskoj“, kaže Jasminka Biliškov.

Objašnjava da interes nije nestao preko noći i da zainteresirani i dalje gledaju nekretnine preko interneta, ali virtualna šetnja prostorom, kako kaže, nikada neće moći zamijeniti onu pravu. Dogovora još ima, ali svi čekaju da ova najprije zdravstvena, a onda i ekonomska kriza, prestane.

„Za prodaju nekretnina na Jadranu posebno su važni stranci koji sada ne mogu doći u Hrvatsku, a žele imati svoj drugi dom na našoj obali. Ne bih rekla da više nisu zainteresirani, nego svi čekaju da pandemija prestane. Nama je ožujak po prodaji bio nalik na prethodne mjesece, dijelom i zbog subvencioniranja stambenih kredita za mlade, ali u travnju neće biti puno realizacija, ako ih uopće i bude“, ističe Jasminka Biliškov, dodajući da su cijene već sada počele polako padati što se vidi i po bankarskim procjenama kredita.

Faza ‘čekanja’

Poseban je problem turistički sektor. Naša sugovornica smatra da će pad dolazaka turista dovesti do rasta prodaje apartmana napravljenih za iznajmljivanje. „Puno se ljudi zadužilo preko kredita i investiralo u turizam. Ako ne bude turista doći će do veće ponude takvih nekretnina na tržištu“, rekla je Jasminka Biliškov, koja očekuje da će situacija na tržištu dovesti do porasta dugoročnog najma od čega bi mogli profitirati podstanari, zaključuje Jasminka Biliškov, dodajući da je slična situacija u Istri, gdje njihova agencija ima široku ponudu ekskluzivnijih objekata.

Osvrnula se i na Vladine mjere pomoći gospodarstvu koje pozdravlja i ocjenjuje  kao dobre i hvale vrijedne te kaže da su i oni predali zahtjev. „Nadam se da će biti usvojen. U situaciji kada nemate prihoda, a imate troškove koji nisu mali, onda je to jedini izbor“, smatra Biliškov.

Boro Vujović, osnivač i direktor najveće zagrebačke agencije, Opereta, slaže se da je tržište nekretnina trenutno u fazi „čekanja“ zbog širenja zaraze, ali i da državne subvencije od 30 posto za kupnju nekretnina na razdoblje od pet do osam godina potiče prodaju. „Dio ljudi vjerojatno smatra da će im po kreditnoj sposobnosti biti lakše kupiti stan sada, nego na jesen kad je pitanje hoće li uopće takva mjera postojati“, kaže Vujović.

Prilika za podstanare

Što se tiče najma, i Vujović predviđa da će doći do porasta dugoročnog najma umjesto prodaje i kratkoročnog iznajmljivanja. Ističe da je u Zagrebu, zbog potresa, došlo do porasta zanimanja za stanove na periferiji koje iznajmljuju vlasnici objekata u centru grada koji su oštećeni u zemljotresu.

„Prometa ima“, kaže Vujović, posebno ističući da cijene najma zadnjih dana padaju često iz humanitarnih razloga, s obzirom da Zagrepčani jedni drugima izlaze u susret pa je sve češće da ljudi svoje nekretnine besplatno ustupaju drugima ili uz niže cijene, kao i da u takvim slučajevima njegova agencija nije uzimala proviziju. Kako bilo, zaključuje on, rast cijena koji je trajao od 2017. godine je zaustavljen i da će ono što nas čeka prije svega ovisiti o pandemiji.

„Svi smo na opciji hold, na nekoj vrsti čekanja“, zaključuje Vujović.  

Koliko će novo stanje „smiriti“ cijene, zna samo koronavirus. Ali nije loše da se podsjetimo da je, na primjer, prosječna cijena stana u Dubrovniku u rujnu bila 3.900 eura, a kuće 4.700 eura po kvadratnom metru, za stančić od jedva 30m2 u Puli s pogledom na Arenu valjalo je izbrojiti 100.000 eura, dok je sasvim pristojna kuća u Vukovaru koštala 35.000 eura. Nešto tu zaista nije štimalo.

Izvor: Al Jazeera