Oglasi

Ustavni sud RS-a odbacio prigovore Hrvata i Bošnjaka na sporni zakon o zemljištu

Zakon otvara pitanje vlasništva nad zemljištem dodijeljenim dobrovoljcima u balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu.
Narodna skupština Republike Srpske donijela je Zakon o uzurpaciji i dobrovoljačkim kompetencijamaFena - Arhiva

Ustavni sud Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, u petak je odbacio prigovore klubova Hrvata i Bošnjaka u entitetskom Vijeću naroda na sadržaj zakona koji otvara pitanje vlasništva nad zemljištem što ga je još Kraljevina Jugoslavija nacionalizirala i dodijelila dobrovoljcima iz balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata.

"Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske utvrdilo je da Zakonom o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na sjednici održanoj 28. novembra 2019. godine, nisu povrijeđeni vitalni nacionalni interesi bošnjačkog i hrvatskog naroda", stoji u saopćenju tog suda, prenijela je Hina.

Njegovo je stajalište da zakon u svojim odrednicama ne daje prednost pripadnicima bilo kojeg konstitutivnog naroda na raspolaganje zemljištem, pa su zbog toga neosnovani prigovori da bi njegovim provođenjem Hrvati i Bošnjaci bili diskriminirani.

Kako se navodi, zakon propisuje novi način dokazivanja vlasništva nad imovinom koja je do 6. aprila 1941. bila u vlasništvu tadašnje države, a ranije je oduzeta privatnim posjednicima.

Zakon predviđa obavezu ponovnog dokazivanja prava vlasništva nad takvim zemljištem i nekretninama koje su na njemu podignute, a Klub Hrvata pri Vijeću naroda Republike Srpske ocijenio je da je to "prikriveni pokušaj nove otimačine zemljišta Hrvatima".

'Nova nepravda prema prognanima'

"Osporavamo cijeli zakon kako uzurpatori nekretnina ne bi došli u prigodu po drugi put legalno postati vlasnici zemlje koja je prethodno već jednom oteta. Prije restitucije ovaj zakon ne može stupiti na snagu jer zemlju treba vratiti stvarnim vlasnicima, a ne onima koji su je dobili nakon otimanja od 1912. do 1941., pa sve do 1955. godine", pojasnio je ranije za Hinu predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske Ivo Mijić.

Poseban je problem to što se sada porodični nasljednici dovode u situaciju da iznova dokazuju pravo na zemljište, a mnogi od njih to nisu u prilici učiniti jer ne žive u Bosni i Hercegovini i nemaju mogućnost ravnopravnog učešća u očekivanim sporovima o pravu na vlasništvo.

Sličan prigovor uložio je i Klub Bošnjaka pri Vijeću naroda Republike Srpske, ali je entitetski Ustavni sud oba prigovora odbacio, pa više nema prepreka da zakon stupi na snagu.

Iz Republičke uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Republike Srpske ranije su odbacili optužbe o "legalizaciji nepravde". Tvrde da su dobrovoljci u balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu već stekli pravo vlasništva na određenom zemljištu u skladu s propisima koji su važili u vrijeme kad im je to zemljište dodijeljeno neposredno nakon Prvog svjetskog rata.

"Dakle, to su već stečena prava", rekli su za Al Jazeeru u Republičkoj upravi za geodetske i imovinskopravne poslove Republike Srpske, dodajući da je zemljište dobrovoljcima dodijeljeno iz tadašnjeg državnog vlasništva Кraljevine Jugoslavije, nikako iz privatnog, "a pogotovo ne iz državne, odnosno društvene svojine koja se kao pravni institut pojavila u doba socijalističke Jugoslavije".

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.