Ustavni sud i vojska priznali Anez za privremenu predsjednicu

Tokom glasanja nije bilo kvoruma za izbor privremene predsjednice (EPA)

Ustavni sud Bolivije i oružane snage te zemlje priznali su opozicionu senatorku Jeanine Anez za privremenu predsjednicu, pošto je Evo Morales podnio ostavku.

Ustavni sud je saopćio da se, “imajući u vidu činjenicu da je prenos predsjedničke vlasti potreban u odsustvu predsjednika”, ova odluka može donijeti “bez zakona ili odluke Parlamenta”, prenosi Tanjug.

Podršku privremenoj šefici države izrazio je i Williams Kaliman, vrhovni komandant oružanih snaga Bolivija, navodi se u izjavi koju je objavio dnevnik Pagina Siete.

“S obzirom na sve okolnosti i u skladu sa zakonskim propisima, stojimo Vam na raspolaganju “, navodi se u saopćenju.

Anez se ranije proglasila za privremenu predsjednicu i rekla da će novi predsjednički izbori u Boliviji biti održani što je prije moguće.

Na ulicama prijestolnice Bolivije izbili su sukobi pošto se Jeanine Anez proglasila privremenom predsjednicom zemlje.

Morales ne odustaje od politike

Ljutite Moralesove pristalice pokušale su doći do zgrade Kongresa, poručujući da Jeanine Anez mora podnijeti ostavku, prenosi AP.

Morales je prethodno napustio zemlju i u utorak doputovao u Meksiko, koji mu je dodijelio politički azil, javlja Hina, pozivajući se na Reuters.

Morales, kao i potpredsjednik Bolivije te još 20-ak dužnosnika, podnijeli su ostavke u nedjelju, suočeni s pritiscima i protestima zbog optužbi za prevaru na izborima 20. oktobra, na kojima je Morales uvjerljivo pobijedio.

Nakon dolaska u Meksiko, Morales je poručio da neće odustati od političke borbe.

U skladu s Ustavom, privremena predsjednica treba raspisati predsjedničke izbore u roku 90 dana nakon ostavke predsjednika države.

Po dolasku u Meksiko, Morales je kazao kako mu je ugrožen život u domovini te najavio da se “borba nastavlja”, javlja AFP.

Rekao je i kako se “neće prestati baviti politikom”.

Ostavku nakon 14 godina vladavine

“Svi narodi imaju pravo na slobodu”, dodao je, nakon što je zahvalio Meksiku zbog toga što mu je “spasio život”.

Pojavio se u društvu bivšeg potpredsjednika Alvara Garcie Linere i bivše ministrice zdravstva Gabriele Montano.

Morales je objavio ostavku nakon 14 godina vladavine, kako bi primirio nasilne proteste koji su izbili nakon objave rezultata izbora spornih zbog brojnih nepravilnosti.

Moralesova vlada pala je nakon što je Organizacija američkih država (OAS) obavila reviziju izbora i utvrdila teške izborne nepravilnosti.

Saveznici su zbog tog izvještaja napustili Vladu, a vojska je pozvala na Moralesovu ostavku.

AP piše da je Moralesov odlazak dramatičan pad za bivšeg pastira lama i vođe sindikata uzgajivača koke, koji je za 14 godina kao predsjednik pomogao da se milioni izvuku iz siromaštva, povećaju socijalna prava i dođe do visokog ekonomskog rasta u najsiromašnijoj zemlji Južne Amerike.

Na kraju je, međutim, njegov pad prouzrokovan insistiranjem na tome da ostane na vlasti.

Kandidirao se za četvrti mandat, nakon što je odbio prihvatiti rezultate referenduma, koji je podržao ograničenja mandata za predsjednika.

Barikade i zatvoreni putevi

Morales je, također, ubrzo nakon što je postao predsjednik 2006. godine, kupio novi avion i izgradio predsjedničku palatu sa 26 spratova i helidromom.

Odstupio je ubrzo nakon što je prihvatio poziv tima Organizacije američkih država za nove izbore.

Tim je izvijestio o nepravilnostima na izborima, čiji su službeni rezultati pokazali da je Morales dobio tek toliko glasova da izbjegne drugi krug, u kojem bi, kako analitičari tvrde, mogao izgubiti od ujedinjene opozicije.

Nakon što je Morales podnio ostavku, njegove pristalice su u ponedjeljak postavile barikade, kako bi zatvorile neke puteve koji vode do glavnog aerodroma, dok su njegovi neprijatelji blokirali većinu ulica koje vode do glavnog grada ispred Kongresa i predsjedničke palate.

Izvor: Agencije