Ustavni sud BiH odbio Durakovićevu žalbu

Durakoviću, kako se navodi, nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasanja i postupka brojanja glasova (Arhiva)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je danas kao neosnovanu apelaciju Ćamila Durakovića podnesenu protiv rješenja Suda BiH od 25. oktobra kojim je odbijena kao neosnovana njegova žalba na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH o utvrđivanju i objavljivanju rezultata lokalnih izbora u Srebrenici.

Iz Ustavnog suda BiH je saopćeno kako je zaključeno da nije povrijeđeno Durakovićevo pravo jer mu je bilo omogućeno da se prijavi za učešće na izborima za načelnika općine na kojima je svim biračima upisanim u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu Srebrenica, bez diskriminacije i pod jednakim uslovima, bilo omogućeno da u skladu sa Izbornim zakonom biraju načelnika.

Ustavni sud je zaključio kako nije povrijeđeno ni Durakovićevo pravo da bira i bude biran na pravedno provedenim, povremenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da izbori nisu bili pošteni i slobodni, da je biračima uskraćena mogućnost da slobodno izraženom voljom glasaju za njega kao kandidata za načelnika, te kada je bio osiguran nezavisan postupak nadgledanja glasanja i brojanja glasova.

Neosnovane tvrdnje

Durakoviću, kako se navodi, nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasanja i postupka brojanja glasova.

Ustavni sud BiH danas je zaključio kako su neosnovane Durakovićeve tvrdnje da je diskriminiran u ostvarivanju pasivnog biračkog prava, kao i da nije povrijeđeno njegovo pravo da bira i bude biran i uživa prava i slobode koji su predviđeni Ustavom BiH ili međunarodnim sporazumima i koji su obezbijeđeni svim licima u BiH bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.

Utvrđeno je kako Duraković nije diskriminiran u pravu da se kandidira na izborima za načelnika općine, te kako je svim biračima upisanim u birački spisak, bez diskriminacije i pod jednakim uslovima, bilo omogućeno da biraju načelnika.

S obzirom na odluku u ovom predmetu, Ustavni sud BiH je zaključio kako nije neophodno posebno razmatrati Durakovićev prijedlog za donošenje privremene mjere.

Žalba na rezultate izbora

Duraković je 1. novembra Ustavnom sudu BiH podnio apelaciju protiv rješenja Suda BiH od 25. oktobra kojim je Sud BiH odbio kao neosnovanu njegovu žalbu na Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata lokalnih izbora u BiH 2016. godine koju je donio CIK 17. oktobra.

On je zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi CIK-u BiH bilo naloženo da obustavi sve radnje i aktivnosti na objavljivanju konačnih rezultata za načelnika opštine Srebrenica do konačne odluke Ustavnog suda ili, ako u međuvremenu dođe do objavljivanja rezultata, da obustavi primjenu odluke o konačnim rezultatima za načelnika općine Srebrenica i da skupštinsku i načelničku poziciju obavlja javna vlast koja je izabrana na izborima 2012. godine do odluke Ustavnog suda.

Izvor: Agencije