Oglasi

Uoči samita u Londonu: Šta Berlinski proces znači za Balkan

Koliko su zemlje zapadnog Balkana napredovale od kako je prije četiri godine Njemačka pokrenula diplomatsku incijativu za regiju.
Jedna od glavnih tema samita u Londonu bit će sigurnostTanjug

Glavna tema Samita zemalja zapadnog Balkana u Londonu, koji će biti održan sljedeće sedmice, bit će sigurnost, a prvi put će se u sklopu Berlinskog procesa sastati i ministri unutrašnjih poslova šest država iz regije. Novina je i to što će prvi put predstavnici civilnog društva učestvovati na sastanku s ministrima vanjskih poslova, ističu sagovornici.

Također, na samitu u Londonu premijerno će učestvovati i Grčka, rekao je premijer te zemlje Alexis Tsipras u Solunu, nakon što je ova zemlja s Makedonijom postigla dogovor u sporu o imenu.

"Na samitu će se govoriti o tri teme, a prva je sigurnost, pošto je ona od velikog značaja za Britance, gde su oni odlučili da podrže borbu protiv terorizma, šverca oružja, korupcije i organizovanog kriminala, pogotovo što se tiče šverca ljudi i organizovane imigracije", objašnjava Marika Djolai sa Instituta za studije razvoja u Brightonu i članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi - BiEPAG.

Ključna godina za zapadni Balkan

Dodaje da će se strategija koju predlaže Velika Britanija posebnu fokusirati na saradnju i razmjenu informacija koje se tiču organiziranog kriminala, nezakonitih finansija i tokova novca, pranja novca i terorizma. Također, kaže, razgovarat će se i o proteklom ratu, pogotovo o problemima kada je u pitanju potraga za nestalim osobama i suđenja za ratne zločine.

"Novina je da će biti govora o rodnoj ravnopravnosti. To je nešto što nije bilo prisutno na prethodnim samitima, i uopšte rodna ravnopravnost nije nikada spominjana u sklopu Berlinskog procesa. Treći cilj samita je ekonomska stabilnost, koja je veoma važna domaćinima, i plan je da se napravi mnogo solidnija podrška u smislu ekonomoskog ojačavanja zemalja u regionu. Međutim, domaćini su odlučili da ove godine takozvani biznis forum, koji je postojao prethodnih godina, ne bude održan na samitu u Londonu, već je sastanak ministara ekonomije i njihovih saradnika održan ranije u Beču", kaže Djolai.

Ona ističe da ovo jeste ključna godina za zapadni Balkan, kako su to ranije najavljivali evropski zvaničnici, što se može vidjeti u napretku pojedinih zemalja u eurointegracijama. Tome je doprinio i Berlinski proces, diplomatska inicijativa njemačke kancelarke Angele Merkel, čiji je cilj da se unaprijedi regionalna saradnja i eurointegracije država zapadnog Balkana. Počeo je 2014. godine, a od tada su se balkanski lideri sastali u Berlinu, Beču, Parizu, Trstu i ove godine u Londonu.

Da je ova incijativa zaslužna za napredak zapadnog Balkana slaže se i Zoran Nechev, šef Centra za EU integracije pri Institutu za demokratiju Societas Civilis i član Savjetodavne grupe Balkan u Evropi - BiEPAG.

Važno je da se balkanski lideri susreću

"Berlinski proces je donio mnoge uspješne priče, neke više vidljive, kao, naprimjer, u bilateralnim odnosima, gdje smo imali tri međudržavna ugovora, dva o rješenju međugraničnih sporova između Crne Gore i Bosne i Hercegovine te Crne Gore i Kosova. Treći je ugovor o makedonsko-grčkom sporu o imenu, što se može nazvati najvećim uspjehom Berlinskog procesa. Imamo još spor Kosova i Srbije, i to su ta dva najveća pitanja."

Kao velika dostignuća ovog procesa Nachev vidi i prošlogodišnji Akcioni plan za regionalni ekonomski prostor, kao i osnivanje Transportne zajednice zapadnog Balkana na samitu u Trstu, u sklopu Plana povezivanja (Connectivity Agenda) regije. Međutim, sagovornici ističu da je poseban uspjeh njemačke diplomatske inicijative stvaranje pozitivne atmosfere, gdje se lider susreću i razgovaraju.

"Dakle, da za istim stolom sjede Aleksandar Vučić i Hashim Thaci, Zoran Zaev i drugi političari, i da pričaju o bilo kojoj temi, da oni shvate da na kraju dana moraju sjesti kao predstavnici regije i dogovoriti se. Može se reći da se lideri ne moraju voljeti, ali moraju imati izgrađene odnose. Atmosferom u Berlinskom procesu je postignuto i da se, nakon 68 godina, prvi put sretnu premijeri Albanije i Srbije i pričaju. Nijedan proces nije imao takvu atmosferu. Lideri se mogu prepucavati putem medija, ali oni pričaju, a za bilo kakvo rješenje, to smo mi vidjeli s Grčkom, potrebno je pričati s drugom stranom, morate kreirati atmosferu u kojoj se možete dogovorati", objašnjava Nachev.

Sagovornici se slažu da su zemlje regije napredovale na evropskom putu, pogotovo Makedonija rješavanjem spora s Grčkom. Postoji i vrlo jasna namjera da se podrži otvaranje pregovora o članstvu u EU s Makedonijom i Albanijom, Srbija je otvorila nova poglavlja u pregovorima, a održan je niz sastanaka lidera regije i postignuto mnogo dogovora. Ono što će biti fokus EU-a, dodaju sagovornici, jeste i da se postigne sporazum između Kosova i Srbije.

Kad napreduje Balkan - napreduje i BiH

Međutim, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, situacija nije tako sjajna, kažu.

"Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona je u daleko nezavidnijoj situaciji nego što su to ostale zemlje na zapadnom Balkanu, sa izuzetkom Kosova, čiji satus još nije rešen. Bosna i Hercegovina definitivno kasni u smislu procesa priključivanja, postoje neke indicije da bi Evropska komisija mogla da pruži više pomoći Bosni i Hercegovini i neke specijalne uslove, što bi omogućilo ovoj zemlji da brže napreduje na tom putu EU integracija, ali to sve zavisi od lokalnih političara i koliko su oni posvećeni stvarnoj nameri da Bosna i Hercegovina bude na tom putu", smatra Djolai.

Nachev dodaje da je najbolje držati se oprobanog principa: Kada napreduje zapadni Balkan - napreduje i Bosna i Hercegovina.

"Kada političari u Bosni i Hercegovini vide da cijela regija ide naprijed u određenim stvarima, oni se dogovore, a tako je bilo i s ugovorom o osnivanju Transportne zajednice. Priča se da je Bosna i Hercegovina 'specijalan slučaj', ali mene plaši kada stranci dolaze u naše zemlje i govore o nekim 'specijalnim slučajevima', to znači da će oni opet nešto isprobavati. Međutim, kada ide regija naprijed - ide i Bosna i Hercegovina naprijed, to je jedini princip prema koje se treba raditi kada je u pitanju ova zemlja."

Djolai i Nachev ističu da je uspjeh Berlinskog procesa, između ostalog, i osnivanje dvije regionalne organizacije, Regionalnog ureda za saradnju mladih - RYCO te Fonda za zapadni Balkan, sa sjedištima u Tirani. Dodaju da one već daju rezultate.

Ukupne investicije oko milijardu eura

"RYCO je na kraju godine odobrio 34 projekta sa 85 partnera, što je izvrstan rezultat. Što se tiče Fonda, šest zemalja regije izdvajaju direktno iz budžeta da finansiraju ovu organizaciju, i oni su dodijelili 18 projekata s ukupno 75 partnera. Tu pričamo o regionalnim projektima, gdje su, naprimjer, udruženja, uprkos svim sporovima između Srbije i Kosova, prešla preko toga da li je Kosovo zemlja ili ne, dogovorili su dobre projekte bez političkih stvari", objašnjava Nachev.

Djolai kaže da je od 2015. godine balkanski investicioni fond uložio 246,5 miliona eura u 11 grantova, a očekuje se da će ukupne investicije biti oko milijardu eura, što je veoma značajno za cijelu regiju u smisliu infrastrukture.

Osim lidera Albanije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova, Velika Britanija je, kao domaćin, na samit pozvala i partnere iz Evropske unije, među kojima su Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija i Slovenija. Poziv je upućen i Bugarskoj, koja je bila domaćin samita EU - zapadni Balkan u maju u Sofiji, kao i Poljskoj, koja će ugostiti samit zemalja zapadnog Balkana sljedeće godine.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.