Unutrašnje migracije prijete Srbiji

Svake godine u Srbiji iz sela u grad pređe oko 250.000 ljudi.

Ako se taj trend nastavi, za pola vijeka sela će se ugasiti, a manji gradovi postat će metropole, javlja reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.

Unutrašnje migracije u Evropi su normalna stvar, ali one mogu imati velike ekonomske posljedice po manje razvijene zemlje.

Milena Vrandetić je 26-godišnja grafička dizajnerica rođena u Jagodini. Nije imala dilemu da će napustiti rodni grad.

Srednju školu završila je u Nišu a fakultet u Beogradu, gdje sada radi i ima porodicu. Dizajnira video igrice za strane kompanije, zbog čega i planira napustiti Srbiju.

Privremena destinacija

“Naravno da Beograd nije poslednja destinacija. Ja i muž imamo u planu ili Kanadu, ili LA [Los Angeles], tako da… van Srbije definitivno”, kaže Vrandetić.

Svake godine se oko 250.000 ljudi preseli iz sela u grad, ili iz manjeg mjesta u veće. Oko 20.000 imigranata, kojih je najviše iz Kine, utočište pronalazi u Beogradu.

U zemlju godišnje iz Evropske unije (EU), na osnovu sporazuma o readmisiji, bude vraćeno oko 4.500 ljudi.

Unutrašnje migracije nisu vidljive, ali su mnogo opasnije od emigracije, kaže Vladimir Cucić, komesar za izbjeglice i migracije Srbije.

Svaki drugi Grk živi u Atini, svaki peti u Solunu, u Zagrebu živi svaki treći Hrvat i za regiju je to normalna stvar, kažu u Komesarijatu.

Unutrašnje migracije pokazatelj su centraliziranih zemalja.

Zakonske mjere

Da bi bar imala uvid u to kako se i kuda kreću građani, Srbija je usvojila Zakon o upravljanju migracijama. Dio tog zakona odnosi se na unutrašnje migracije.

Zakon predviđa uvođenje različitih mjera kako bi se stanovništvo zadržalo u jednom kraju. Tu su, prije svega, donacije, investicije i aktivna politika zapošljavanja nerazvijenih regija.

Najveći broj onih koji napuštaju selo starosti su između 25 i 34 godine.

Srbija se suočava i s velikim brojem ljudi koji je napuštaju. Samo u posljednjih 10 godina to je učinilo oko 240.000 ljudi.

Izvor: Al Jazeera