Oglasi

Unska pruga - svijetla perspektiva i tužna realnost

Ovom prugom se prije rata prevozilo više od milion putnika i četiri miliona tona roba i bila je značajna za cijelu regiju.
Građani sjeverozapadnog dijela BIH i Šibensko-kninske županije traže da pruga ponovo oživiUstupljeno Al Jazeeri

Unska pruga, izgrađena još početkom prošlog stoljeća, u stoljetnom trajanju bila je jedna od najfrekventnijih saobraćajnica koja je povezivala središnju Hrvatsku i sjeverozapadnu Bosnu i Hercegovinu s Jadranskim morem. Šesnaest godina je u korovu nebrige i neodržavanja, a više u zaboravu čeka realizaciju Sporazuma o načinu korištenja i održavanju zajedničke pruge, kojeg su još oktobra 2001. godine ratificirale Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Upravo zbog te činjenice, a pod motom "nikada nije kasno", ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Ismir Jusko i ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković potpisali su ranije ovog mjeseca inicijativu za osnivanje zajedničkog operativnog tijela koje će, na bazi Sporazuma iz 2001. godine, pripremiti analizu trenutnog stanja te izraditi elaborat i dostaviti ga Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na usvajanje. Ovom su prethodili brojni sastanci i dogovori na nivou željeznica obje države, zatim regija kroz koje prolazi pruga - u Kninu i Sarajevu.

S obzirom na značaj pruge za sjeverozapadni region Bosne i Hercegovine i Šibensko-kninsku županiju, u inicijativi se naglašava da će dvije države ovim projektom zajednički nastupati prema fondovima Evropske unije. Građani sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine i Šibensko-kninske županije žele i traže da se Unska pruga ponovo "oživi", jer uz pokretanje na relaciji (Bosanski) Novi Grad - Bihać - Knin traže izlaz do mora.

Konkretan prvi korak

"Ovo je konačno konkretan korak da se pruga osposobi i revitalizira. Znamo koji je značaj imala i koliko je bila prometna", kaže Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona. "Sve je izraženije zanimanje potencijalnih ulagača za funkcioniranjem željezničkog saobraćaja u području u kojem žele investirati i stoga se to nameće kao infrastrukturni prioritet. Stoga smo ponovo inicirali da se pitanje oživljavanja Unske pruge delegira na državni nivo Bosne i Hercegovine, s obzirom na činjenicu da se to mora rješavati u partnerstvu sa susjednom Hrvatskom, s kojom i dijeli trasu."

Pored ovog, na jednoj od posljednjih sjednica, Parlament entiteta Federacija Bosne i Hercegovine usvojio je zaključak kojim je obavezao federalnu Vladu da osigura 1,25 miliona eura za elektrifikaciju pruge od Bihaća do Novog Grada. Ova dionica pruge je nakon rata bila elektrificirana, ali kako nije korištena, elektrokablovi i žica su pokradeni, a mreža devastirana.

U Direkciji Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine kažu da je već planirano raspisivanje tendera za izvođenje radova na elektrifikaciji tog dijela pruge, koji, kako su naglasili, mogu početi tokom godine.

"Konačno se nešto poduzima i krenulo je u ovoj godini, nakon što je u prošloj, a nakon pokretanja brojnih inicijativa u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, ali i Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, priča o unskoj pruzi gotovo bila utihnula", kaže Jasmin Emrić, zastupnik u državnom Parlamentu, jedan od pokretača ove inicijative.

Preko Bihaća do mora

Pod Unskom prugom podrazumijeva se dionica Novi Grad - Knin u dužini od 177,9 kilometara, od čega kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 119,44 kilometara, dok kroz Hrvatsku prolazi 58,46 kilometara. Pruga na sedam mjesta prelazi granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Željezničkom infrastrukturom upravljaju tri željezničke uprave: Željeznice entiteta Republika Srpska i Željeznica Federacija u Bosni i Hercegovini i HŽ infrastruktura u Hrvatskoj.

Pomenutim Sporazumom iz 2001. godine definirani su prelazi pruge preko državne granice Novi Grad - Knin te vlasnički odnosi koji se ne mijenjaju u pogledu dijelova pruge i postrojenja koji se nalaze na njihovom državnom području. Utvrđena je i "razdjelna tačka", odnosno šta bi bila nadležnost željezničkih preduzeća u Bosne i Hercegovine, a šta željezničke uprave Hrvatske. Svako će svoj dio održavati, a regulirano je i pitanje inspekcija i pravo ubiranja prihoda od prevoza putnika i tereta.

Naravno, trebat će pasoši za prelazak granice, jer primjenjuju se pravni propisi u okviru odredbi Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o uređenju graničnog željezničkog prometa i pravni propisi države na čijem se teritoriju pruga nalazi.

Prije rata Unskom prugom godišnje je prolazilo više od milion putnika i prevozilo se četiri miliona tona robe, zbog čega je pruga bila značajna za cijelu regiju. Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture Željeznica Federacije u Bihaću, smatra da kada bi se samo deset posto prevoza roba preusmjerilo, Unska pruga bi itekako zaživjela.

"Ima pruga perspektivu, pogotovo ako se uzme u obzir da može naći svoje mjesto u konceptu intermodalnog prometa, kao prioritet prometne politike Evropske unije, i smatram da će otvaranje ovog pravca itekako biti od koristi", dodaje Alagić.

'Nešto je krenulo'

Alagić smatra da bi pokretanje dijela pruge od Novog Grada do Knina bilo od velike koristi i korištenjem barem tog dijela i željeznički transport Hrvatske bio bi kraći za luke Šibenik, Zadar, Split, a bio bi to i početak vraćanja željezničkog koridora Zagreb - Split.

"Nadam se da je konačno nešto krenulo", kaže Željko Mirković, zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

"Bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema razvoja privrede, s obzirom na to da je to najkraći put i najjeftiniji transport od sjevera do juga Hrvatske, a preko Bosne i Hercegovine, koji opet povezuje jadranske luke s lukama unutarnje plovidbe, kao što je Vukovar, i dalje s mrežama riječnih puteva kroz EU. Nadam se da realizacija Sporazuma između dviju države iz 2001. godine neće pokleknuti pred nevjerovatno velikim prevozničkim lobijima, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini", dodaje Mirković, koji je još prije dvije godine, zajedno sa zastupnikom Hajrudinom Havićem, uputio inicijativu za Unsku prugu u Parlament Federacije.

Pokrenute aktivnosti vraćaju nadu i barem zračak svjetla u tamu koja godinama obavija Unsku prugu.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.