Univerzitet u Rijeci znanje dovodi u kuće

U Hrvatskoj se tek jedna od 43 osobe nakon završene škole nastavlja obrazovati. U usporedbi s ostalim zemljama Evropske unije, te zemlja je, kada je riječ o cjeloživotnom učenju, na dnu tabele. Sistem nije uređen, građani ne znaju zašto bi trebali usvajati nova znanja, niti kojoj instituciji se obratiti.

Ali, to se mijenja. Univerzitet u Rijeci odlučio je znanje dovesti ljudima u kuće, izvještava iz tog grada reporterka Al Jazeere Jasmina Kos. Stalne promjene daju nam svima priliku za učenje, usvajanje novih znanja i njihovu primjenu u realnom vremenu.

“Jedno od revolucionarnih područja su, svakako, on-line društvene mreže”, kaže jedan od predavača.

Tako počinje on-line predavanje o korištenju Facebooka za razvoj posla. Ali, da bi besplatno znanje bilo dostupno svima, mora se snimiti, montirati i postaviti na internet.

U ponudi dva modula

“Za sada su u ponudi prva dva modula – Facebook u poslovanju 1 i Facebook u poslovanju 2. U svakom trenutku korisnik može pratiti svoje napredovanje. Klikom na videolekcije, učenje kreće od posljednje lekcije gdje je polaznik stao. I to je to – učenje je počelo”, izjavio je voditelj projekta Ivan Roje.

Riječki univerzitet uskoro pokreće i reklamnu kampanju, kako bi što više građana saznalo da se mogu nastaviti obrazovati i nakon završene škole bez trošenja mnogo vremena i novca. Plaćat će samo polaganje ispita.

“Sveučilište u Rijeci će preko ovog projekta omogućiti ubrzo i certificiranje, što znači da će sami polaznici moći sami birati vrijeme i mjesto u kojem žele učiti i onda kada se osjećaju spremni otići položit ispit i tako dokazati potencijalnom poslodavcu usvojeno znanje”, kaže Roje.

Na današnjem tržištu radnik koji je posljednji put nešto naučio prije 20 godina ne vrijedi mnogo.

“Mislim da su ti videoedukacijski materijali poput parnih lokomotiva tijekom Industrijske revolucije, jer ubrzavaju napredak u informacijsko doba današnjice u kojem živimo”, smatra predavač Igor Mošić.

Međutim, građani Hrvatske toga nisu svjesni. Prema podacima Eurostata, zapeli su u posljednjoj klupi, sa 2,3 posto onih željnih znanja. Evropski prosjek je 4,0, a cilj sedam puta veći.

Čekaju se građani

“Cjeloživotno učenje je preduvjet da bi se mogao razvijati javni sektor, da bi se mogla mijenjati ili reformirati, unaprijediti javna uprava, preduvjet da bi se ljudi mogli zapošljavati, da bi se napravio fleksibilan sustav kvalifikacija… Jasno, svi sudionici trebaju odgovoriti na to, prije svega država kroz pravne okvire”, kaže Pero Lučin, rektor Univerziteta u Rijeci.

Problem je što organizirani sistem cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj za sada ne postoji. Nema baze podataka o korisnicima tečajeva, predavanja, radionica… Nema standarda kvaliteta. Prema planu EU-a, do 2018. godine sistem se mora posložiti.

“Mi sad radimo na pravilniku za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja. Upravo je završena javna rasprava. Usvajanje pravilnika očekuje se kroz travanj. Nakon toga, krećemo s prvim pozivima raznim ponuđačima koji žele svoje standarde kvalifikacija i standarde zanimanja prijaviti i registrirati u našem registru”, rekla je Ana Tecilazić iz Ministarstva obrazovanja Hrvatske.

U Riječkom univerzitetu već su spremni. Još samo čekaju građane željne znanja.

Izvor: Al Jazeera