Univerzitet u Bihaću dobija Institut i podiže ljestvicu kvaliteta

Institut bi bio u funkciji privređivanja vlastitih sredstava za potrebe Univerziteta (Ustupljeno Al Jazeeri)

Od incijative do prijedloga zakona koji definira osnivanje instituta za naučno-istraživački rad pri Univerzitetu Bihać, prošle su skoro tri godine. Na Univerzitetu smatraju da proces poprilično dugo traje, jer su zajednička nastojanja da pitanje organizacije subjekata za bavljenje naučno-istraživačkim radom i nadzorom, budu kvalitetno rješena.

U tom pravcu održano je nekoliko zajedničkih sastanaka sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona koje uvažilo primjedbe i sugestije Univerziteta, a jedna od njih se odnosila na finansiranje Instituta u iznosu od 0.1 do maksimalno 0.2 posto budžeta kantona.

Primjena novih znanja i praksi

Interes ovog projekta jeste bolja organizacija i iskoristivost postojećih kadrova, opreme, laboratorija i ostalog, sve u cilju usvajanja i primjene novih znanja i praksi.

“Interes naše institucije jeste i  osiguranje financijskih sredstava koja bi se obezbjedila nakon stupanja na snagu Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti, koji je u formi Prijedloga upućen u skupštinsku proceduru. Univerzitet u Bihaću uložio je svoje kapacitete na pripremi i izradi Elaborata za osnivanje instituta, na način da je Stručna komisija sa predstavnicima sa svih organizacionih jedinica pripremila radni materijal i provela javnu raspravu po svim fakultetima.”, pojašnjava Amela Čolić, prorektor za naučno-istraživački rad.

Resornom Ministarstvu obrazovanja upućen je Elaborat o opravdanosti osnivanja Instituta Univerziteta u Bihaću, nakon što je isti usvojen na nivou Senata i Upravnog odbora tokom perioda maj-juni 2018. godine. Elaborat obuhvata  ciljeve, razradu djelatnosti, detaljni opis djelokruga rada, sa kadrovskom i infrastrukturnom opremljenošću.

U januaru i novembru 2019. godine upućena je zvanična urgencija za dobijanje saglasnosti za osnivanje Instituta Univerziteta u Bihaću. Pored toga, Univerzitet u Bihaću je dao svoje Mišljenje i sugestije na Nacrt teksta Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti putem resornog Ministarstva obrazovanja.

“Mi smo sa svojim preporukama i sugestijama intervenirali kada je riječ o osiguranju financijskih sredstava za naučno-istraživačku djelatnost, na nosioce ove djelatnosti, postupak osnivanja instituta, naučna i istraživačka zvanja, te na uslove i postupak izbora direktora Instituta i njegovu odgovornost kao organa rukovođenja institutom. Naše preporuke su prihvaćene i ugrađene u Prijedlog Zakona”, ističe Čolić.

Ovim bi Institut trebao imati potpunu slobodu u svom radu čime bi se omogućilo njegovo bolje i kvalitetnije funkcioniranje.

Kvalitetniji nastavni proces

Na pitanje – koje su prednosti ovog Instituta, Čolić odgovara da se one ogledaju u  okrupnjavanju i integraciji svih neophodnih kapaciteta kao što su infrastruktura, oprema i kadrovi, ali i komercijalni prodor na tržište uz omogućavanje značajnih prihoda Univerzitetu u Bihaću.

“U okviru jedinstvenog Instituta smatramo da bismo sistemski unaprijedili istraživački rad, saradnju sa partnerima iz privrede i djelovali u pravcu razvoja Unsko Sanskog kantona. Putem Instituta Univerzitet u Bihaću bi pravno riješio pitanje izdvajanja i realizacije financijskih sredstava za naučno-istraživački rad i time direktno podsticao naučno-istraživačku djelatnost u okviru Univerziteta u Bihaću i šire”, pojašnjava Čolić.

Naučno istraživačku djelatnost koja se realizuje na nivou Univerziteta u Bihaću dodatno bi se unaprijedila usmjeravanjem osposobljenog kadra za ovu djelatnost.

“Postojeća, vrlo solidna naučno-istraživačka infrastruktura, manje objekti, a više oprema u postojećim laboratorijama, centrima, institutima i bibliotekama bi se organizovala i sistemski uvezala”, kaže Čolić.

Ekvivalencija naučnih titula

Izvršila bi se, ističe Čolić, ekvivalencija akademskih i naučnih zvanja radi jasnih pozicija u vezi sa mogućnostima rada u okviru Instituta, u vezi sa izvođenjem nastavnog procesa odnosno rada u stručnim komisijama.

Na čelo instituta bi došao rukovodilac ili direktor instituta u odgovarajućem zvanju i sa punopravnim članstvom u Senatu Univerziteta u Bihaću. A sve prethodno rečeno bi utjecalo na dodatno poboljšanje kvalitete nastavnog procesa, smatra Čolić.

“Uticaj Instituta Univerziteta u Bihaću na kvalitet nastavnog procesa zamišljamo kao osmišljeni naučno-istraživački rad koji će dovesti do prednosti za uspostavu sadržajnijeg, zanimljivijeg nastavnog procesa koji je baziran na motivaciji studenata kao aktivnih učesnika. Mislimo na nastavni proces baziran na analizi studija slučaja, eksperimentalnim radom u laboratorijama ili na terenu, rad na tekstu, posjeti arhivama i institutima, uključenost studenata u istraživačke projekte. Također, konkretni komercijalni poslovi naslonjeni na naučno-istraživački rad dali bi priliku direktnog uključenja naših studenata u ove procese, posebno u dijelu izrade završnih radova na sva tri ciklusa studija.”

Institut bi bio u funkciji privređivanja vlastitih sredstava za potrebe Univerziteta. S tim u vezi bit će neophodno rješiti poseban račun za rad Instituta neovisno o trezoru, kako ne bi bilo prepreka u svakodnevnom radu, realizaciji zadataka i potreba instituta.

Izvor: Al Jazeera