Uništene šume i ekonomija Gorskog kotara

Nakon elementarne nepogode u Gorskom kotaru zbrajaju se štete. Taj dio Hrvatske bio je okovan ledom, popucali su dalekovodi, a oštećena je i niskonaponska mreža.

Većina mjesta je, u međuvremenu, dobila struju, ceste su prohodne, no priroda se nije oporavila i neće tako skoro. Šteta na šumama Gorskog kotara je neprocjenjiva, javlja novinarka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Život se u Gorskom kotaru vraća u normalu. Tako je za ljude, ali za prirodu ne. Na nekim mjestima šume su u potpunosti uništene, a danima ih obilazi šumar Srećko Petranović.

“Sve ljude, svakog čovjeka boli srce kad vidi ovo što nam se dogodilo i tragediju koja nas je zadesila”, kaže on.

Na ovom području Hrvatske blizu 140.000 hektara zemljišta je pod šumom. Raščišćavaju se tek područja uz ceste, a radnici danima nisu stali s poslom.

“Najgore tek nas čeka, mi sad moramo to sve raščistiti, urediti”, navodi radnik u Hrvatskim šumama Ivan Raušel.

Zabrinutost u drvnoj industriji

A to će trajati. Tek kad se uklone sva oštećena stabla, slijedi sanacija i obnova šuma.

“Trebat će posaditi druge, mlade, ili će same niknuti i čekati novih 50 godina da imamo opet novo stablo”, kaže Petranović.

Više detalja o stanju u Gorskom kotaru prenijela je novinarka Al Jazeere.

“Ova bukva trebala je u šumi rasti još najmanje 50 godina, ali ovako je završila pod teretom leda. Pravi razmjeri ove katastrofe znat će se tek kad okopni snijeg, ali šumari kažu da će se u Gorskom kotaru, koji od šume i uz šumu živi, posljedice osjećati desetljećima”, kaže Kiseljak.

Zato su zabrinuti i u drvnoj industriji. Tridesetak je pilana na ovom području, u jednoj se proizvode drvene obloge, uglavnom za izvoz.

“Sirovinu nabavljamo, kao i sve ostale pilane, isključivo u Gorskom kotaru. Situacija je katastrofalna, šume su uništene, a Gorski kotar živi od šuma i zabrinuti smo kako će se to stanje odraziti na drvnu industriju”, ističe direktorica pilane “Mrkopalj” Kristinka Liker.

Fond solidarnosti

U kompaniji “Borovnica” već znaju kako će se to odraziti na njihov posao. Oni proizvode likere od raznog voća, to jest proizvodili su, jer ove godine neće ubrati nijednu krušku, jabuku, šljivu ni trešnju.

“Sav trud koji je bio do sada, sve je prošlo. Mi svaku godinu obnavljamo to voće i sve to, ali to je sve i mlado prošlo i ove starije su otišle, tako da od svega toga ništa”, navodi radnica Dragica Polić.

Gorani se nadaju da će im se dio šteta nadoknaditi iz Fonda solidarnosti Evropske unije. No, neke su stvari, kažu, nenadoknadive, a njima su to šume.

Izvor: Al Jazeera