Oglasi

UN: Vlada Južnog Sudana kriva za glad u zemlji

Generalni sekretar UN-a kazao da Vlada u Jubi odbija prihvatiti činjenicu da u toj zemlji gladuje 100.000 ljudi.
Humanitarna pomoć je potrebna za 7,5 miliona ljudi u Južnom SudanuReuters

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres optužio je Vladu Južnog Sudana da ignorira činjenicu da u toj zemlji gladuje 100.000 ljudi, da 7,5 miliona ljudi ima potrebu za humanitarnom pomoći i da hiljade stanovnika bježe od borbi.

Čelnik UN-a je osudio "odbijanje čelnika da priznaju krizu i preuzmu odgovornost za njeno okončanje".

Vijeće sigurnosti UN-a je reklo da je "duboko zabrinuto" zbog pogoršanja humanitarnog stanja i gladi u Južnom Sudanu, a Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska ponovno su iznijeli mogućnost uvođenja sankcija i embarga na uvoz oružja.

Uslijed pljački humanitarne pomoći i UN-ovih misija, silovanja, regrutiranja djece-vojnika i gladi, šest godina nakon nezavisnosti "sav optimizam koji je pratio rađanje Južnog Sudana izbrisan je unutarnjim podjelama, rivalstvima i neodgovornim ponašanjem nekih čelnika te zemlje", rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres koji je prisustvovao sastanku Vijeća.

"Uprkos upozorenjima Ujedinjenih naroda i međunarodne zajednice, Vlada još nije pokazala nikakvu konkretnu brigu ili poduzela konkretne mjere kako bi odgovorila na stanje njenog stanovništva", rekao je Guterres.

Prijedlog ponovnog embarga

Iako postoji suglasnost u zabrinutosti zbog nastavka sukoba, nasilja i pogoršanja humanitarnog stanja, pitanje je na koji način Vijeće sigurnosti može primorati snage predsjednika Salve Kiira i pobunjenika vjernih potpredsjedniku Rieku Macharu da uspostave primirje i nastave politički dijalog u skladu s mirovnim sporazumom potpisanim 2015. godine.

Sjedinjene Države, koje su u decembru prošle godine neuspješno predlagale uvođenje embarga na oružje za Južni Sudan i sankcije za neke od čelnika u toj zemlji, ponovo su, uz podršku Francuske i Velike Britanije, iznijele tu mogućnost.

SAD je u četvrtak upozorio Vladu Južnog Sudana da se sprečavanje humanitarnih djelatnika da dođu u dijelove zemlje gdje vlada glad može smatrati  "taktikom namjernog izgladnjivanja" stanovništva.

"Glad nije rezultat suše, ona je rezultat toga što su čelnici zainteresiraniji za političku moć i ličnu korist nego za zaustavljanje nasilja i omogućavanje dostave humanitarne pomoći", rekla je Vijeću sigurnosti zamjenica ambasadorice SAD-a u UN-u Michele Sison.

"Vladino nastavljanje nerazumnog onemogućavanja humanitaraca koji žele doći do stanovništva pogođenog glađu može se smatrati i taktikom namjernog izgladnjivanja", rekla je Sison.

Zamjenik ruskog ambasadora Petr Iličev se nije složio s tom ocjenom ustvrdivši da je glad  "povezana ne samo sa sigurnosnim problemima, nego i s klimatskim uvjetima tog podneblja".

Odbacivanje optužbi

Zamjenik južnosudanskog ambasadora Joseph Mourn Majak Ngor Malok je odbacio optužbe da je Vlada kriva za glad i rekao da ona "neće štedjeti truda pomoći da se riješi stanje te poziva međunarodnu zajednicu da pomogne u rješavanju tog žurnog pitanja".

Izjave MIchele Sison dale su prve naznake kako administracija predsjednika Donalda Trumpa gleda na krizu u Južnom Sudanu.

Prethodne administracije predsjednika Georgea W. Busha i Baracka Obame bile su snažno uključene u rađanje Južnog Sudana koji je potpisao mir sa Sudanom 2005. a nezavisnost dobio 2011. godine,.

"Nikako ne bih ocijenio da je Južni Sudan njihov najviši prioritet, no mislim da je pozitivno i konstruktivno što planiraju nastaviti biti predvodnikom u Vijeću sigurnosti", rekao je agenciji Reuters viši diplomat UN-a uz uvjet da ostane neimenovan.

U Južnom Sudanu je 2013. godine izbio građanski rat kada je Salva Kiir, pripadnik plemena Dinka, otpustio svog zamjenika Rieka Machara, iz plemena Nuera, koji je potom izbjegao u Južnu Afriku. UN kaže da je najmanje četvrtina stanovništva raseljena.

Ujedinjeni narodi su proglasili glad u nekim dijelovima Južnog Sudana gdje je blizu 5,5 milijuna ljudi suočeno s nestašicama hrane. Južni Sudan je, međutim, nedavno stostruko povećao naknade za radne dozvole humanitarcima te one sada koštaju 10.000 dolara.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.