UN sumnja u pravedno suđenje Assangeu
UN-ov izvjestitelj za mučenje Nils Melzer izrazio je bojazan da osnivač WikiLeaksa Julian Assange neće imati pravično suđenje u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su zatražile njegovo izručenje zbog informatičkog hakiranja, javlja AFP.
Melzer, koji je i profesor međunarodnog prava, ocjenjuje da Ekvador nije poštivao Assangeova “proceduralna prava” kad mu je ukinuo azil koji je uživao sedam godina u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu.
“Mi, zajednica branitelja ljudskih prava, vrlo smo zabrinuti za temeljna prava g. Assangea. Vrlo smo zabrinuti jer se bojimo da ta prava neće biti poštovana kad bude izručen u Sjedinjene Američke Države. Ponajviše me brine mogućnost da bi mogao biti izručen SAD-u, gdje je riječ o vrlo politiziranom slučaju”, rekao je Melzer.
Bude li izručen u SAD, na Assangea će se “primijeniti zakon o pritvoru koji vrijedi u SAD-u”, a neki su dijelovi te prakse “vrlo problematični”, upozorio je Melzer.
U Assangeovu slučaju “optužbe se odnose na nacionalnu sigurnost SAD-a, a u posljednjih desetak godine SAD se, nažalost, nije pokazao sigurnom državom kad je riječ o poštivanju zabrane mučenja” u sferi nacionalne sigurnosti, rekao je Melzer.
SAD traži izručenje
Assange je uhićen u četvrtak ujutro te izveden pred Vestminsterski sud, koji ga je proglasio krivim za kršenje uvjeta privremenog puštanja na slobodu, kažnjivo godinom zatvora.
Lišen je slobode i odveden u Belmarsh, strogo čuvani zatvor na jugoistoku Londona, gdje se smještaju zatvorenici koji bude velik medijski interes, prenosi AFP.
Britanska policija objavila je da je Assange lišen slobode sukladno zahtjevu za izručenje SAD-u, te zbog kršenja privremenog puštanja na slobodu u Britaniji.
Ukidanje ekvadorskog državljanstva, izgon iz veleposlanstva i zatim uhićenje koje je provela britanska policija “pokazali su da pravni propisi nisu bili poštovani”, rekao je Melzer.
“To jesu odluke koje neka država teoretski može donijeti. Međutim, u pravnoj se državi takve mjere mogu donijeti u okviru procedure u kojoj je moguć institut žalbe, a mi ovdje jasno konstatiramo da je sve provedeno skraćenim postupkom. Sve to ne ulijeva povjerenje da će (Asangeova) prava biti poštovana tijekom budućeg sudskog postupka”, upozorio je.
Posebnim izvjestiteljima UN-a mandat daje Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda, ali oni ne govore u ime UN-a iako od svjetske organizacije primaju logističku pomoć.
Trump ne zna ništa o WikiLeaksu
Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet nije osudila uhićenje Australca, ali je njezina glasnogovornica Ravina Shamdasani rekla novinarima da Bachelet očekuje “od svih nadležnih vlasti da bdiju nad procesom kako bi Assange imao pošteno suđenje”.
Američki predsjednik Donald Trump nije komentirao uhićenje osnivača WikiLeaksa nego je na pitanje novinara kratko odgovorio da “ne zna ništa o WikiLeaksu” i uputio novinare da se obrate Ministarstvu pravosuđa.
Ipak, u jeku predsjedničke kampanje 2016. Trump, tada nekretninski mogul, oduševljavao se WikiLeaksom, koji je tada objavljivao hakirane poruke Johna Podeste, direktora kampanje Trumpove protukandidatkinje Hillary Clinton iz Demokratske stranke.
“WikiLeaks… obožavam WikiLeaks!”, napisao je tada Trump.
Curenje informacija bez presedana
“Mislim da je predsjednik, kao što ste to i vi mediji, primatelj informacija. No, to nikako ne znači potporu organizaciji za koju danas znamo da je pridonijela širenju tajnih informacija o obrani Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Pence.
Assange se sklonio u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu bježeći pred američkim pravosuđem, koje je zatražilo njegovo izručenje nakon što je WikiLeaks objavio 250.000 diplomatskih depeša i približno 500.000 tajnih dokumenata o aktivnostima američke vojske u Iraku i Afganistanu.
To curenje informacija bez presedana neki su Amerikanci pozdravili, a drugi kritizirali kao blaćenje vojnih pothvata.
No, vlasti su osudile takve aktivnosti kao prijetnju po život američkih agenata na terenu.
Izvor: Agencije