UN: Silovanim ženama status ratnih veterana

Specijalna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama u Zagrebu upozorila vlasti na brojne probleme ove kategorije.

Hrvatska, UN, Rashida Manjoo, Žrtve silovanja, Žene, Veterani, Zaštita, Izvještaj, Rat
Manjoo: Centri za socijalni rad neodgovorno i neprimjereno odgovaraju na potrebe žena žrtava nasilja [UN]

Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda (UN) za nasilje nad ženama upozorila je u Zagrebu da 20 godina nakon rata u Hrvatskoj nisu kažnjeni počinioci ratnog zločina silovanja i pozvala hrvatske vlasti da status silovanih žena izjednači sa statusom ratnih veterana.

"Više od 20 godina nakon rata... počinioci nisu sankcionirani za te zločine, a nekažnjavanje tih počinioca brojne žrtve doživljavaju kao daljnju uvredu", kazala je Rashida Manjoo i pozvala Hrvatsku da "prepozna kršenja prava tih žena i da im osigura isti status kao veteranima".

Specijalna izvjestiteljica UN-a je istakla da je Hrvatska u posljednjih 12 godina usvojila niz zakona i odredbi vezanih uz borbu protiv nasilja nad ženama, ali da ih slabo provodi, te je podsjetila da "država ima obavezu revno provoditi zaštitu žrtava i sprečavati nasilje".

Neodgovarajuća zaštita

Manjoo se u izvještaju obrušila na Centre za socijalni rad (CSR) koji, prema njenim riječima, "neodgovorno i neprimjereno odgovaraju na potrebe žena žrtava porodičnog nasilja za zaštitom".

"Svjesna sam da je fokus državnih institucija prvenstveno usmjeren na očuvanje jedinstva porodice i pomirenje kroz obavezan proces posredovanja", rekla je Manjoo, dodavši da ih žene, žrtve nasilja, stoga često doživljavaju kao "tek vratare koji imaju nadležnost za pristup skloništima".

"To onda dovodi do nevoljkosti žena da se obraćaju ovoj državnoj instituciji koja ima obavezu pružati im pomoć i postupati u njihovom najboljem interesu kada se radi o mjerama zaštite", dodala je UN-ova izvjestiteljica.

Zabrinjavajućim smatra činjenicu da su državne institucije daleko više usmjerene na socijalni pristup problemima porodičnog nasilja nad ženama, umjesto na pristup utemeljen na ljudskim pravima.

Također, uočila je vrlo niske kazne za počinioce nasilja u porodici i odgode izvršenja kazne, posebno na prekršajnim sudovima, gdje se vodi većina postupaka nasilja u porodici i izrazila žaljenje što su propisi o pravnoj pomoći žrtvama nasilja "otežali" dobijanje takve usluge.

Podaci policije

Od žrtava je dobila i pritužbe na nedostatak osjetljivosti kod sudaca, pogotovo u slučajevima porodičnog nasilja i rastave brakova.

Podaci policije pokazuju na to da su žene u 35 posto slučajeva počinioci nasilja u porodici, rekla je ona.

"Ta statistika ukazuje na jednu od dvije stvari: da su žene nasilnije nego prije ili, kako ja mislim da jest, da su tumačenje i provedba zakona doveli do povećane statistike", rekla je Manjoo, objasnivši da se žene-žrtve često privode i sudski gone zbog narušavanja javnog reda i mira, te im se čak izriče i kazna koja je srodna kazni zlostavljača.

Ukazala je i na različite vidove nasilja nad ženama s invaliditetom, uključujući spolno nasilje, prisilnu sterilizaciju ili pobačaj, te prisilno uzimanje lijekova.

Svoja će saznanja predstaviti u izvještaju pred Vijećem za ljudska prava UN-a u junu 2013. godine.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.