Oglasi

UN: Referendum na Krimu je nevažeći

Rezolucija je u Generalnoj skupštini usvojena sa 100 glasova za, 11 protiv i 58 uzdržanih, u tijelu koje ukupno broji 193 članice.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je u četvrtak neobavezujuću rezoluciju kojom se proglašava nevažećim referendum o otcjepljenju Krima od Ukrajine i kasnije pripajanje crnomorskog poluotoka Rusiji.

Rezolucija je usvojena sa 100 glasova za, 11 protiv i 58 uzdržanih, mada neke države nisu glasale u Generalnoj skupštini, koja broji ukupno 193 članice, prenijela je agencija Reuters.

Ukrajina je podnijela Nacrt rezolucije kojom se ponavlja da referendum na Krimu od 16. marta nije validan, a članice pozivaju da ne priznaju nikakvu promjenu statusa crnomorskog poluotoka i da se uzdrže od bilo kakvih pokušaja modificiranja ukrajinskih granica prijetnjom, upotrebom sile ili drugim nelegalnim sredstvima te poziva na dijalog za rješavanje krize.

"To šalje poruku kako međunarodna zajednica neće dozvoliti da ono što se dogodilo na Krimu bude presedan za dalje izazove pravilima iz okvira Povelje UN-a", rekao je vršilac dužnosti ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrij Deščica.

Tekst usvojene rezolucije veoma je sličan američkom Nacrtu rezolucije od 19. marta, koji je podnesen Vijeću sigurnosti UN-a, a na koji je na Rusija stavila veto.

Za razliku od rezolucija Vijeća sigurnosti, rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće i na njih se ne može uložiti veto.

Timošenko kandidatkinja za predsjednicu

Američka ambasadorica pri UN-u Samanta Power rekla je da je bilo "krajnje obeshrabrujuće vidjeti kako se Rusija ponaša kao da Ukrajinci nemaju legitiman interes na Krimu", prenijela je agencija AFP.

"Opravdano je da Ukrajina traži naše glasove u reafirmaciji i zaštiti svojih granica. Pozivamo vas da glasate za rezoluciju koja garantira teritorijalni integritet i poziva na diplomatsko, ne vojno rješenje ove krize", kazla je.

Rusija je ostala pri svom stavu, ističući da nije mogla uskratiti podršku stanovnicima Krima u njihovom pravu na samoopredjeljenje.

"Nekoliko vijekova Krim je bio sastavni dio naše zemlje, ali je proizvoljna odluka [tadašnjeg] SSSR-a da ga prenese Ukrajini, poremetila to priorodno stanje stvari," rekao je ruski ambasador pri UN-u Vitalij Čurkin na sjednici Generalne skupštine.

Šefica ukrajinske opozicije i bivša premijerka Julija Timošenko izjavila je u četvrtak kako će se kandidirati na predsjedničkim izborima 25. maja.

Ranije ovog mjeseca ona je na pitanje hoće li se kandidirati za predsjednicu odgovorila: "Svaki dan, svaku minutu živimo s jednom mišlju - gubimo Ukrajinu. Niko ne priča o politici, niko ne priča o izborima."

MMF pristao na stand-by aranžman

Međunarodni monetarni fond potvrdio je kako je pristao na stand-by aranžman s Ukrajinom vrijedan između 14 i 18 milijardi dolara. Time bi se otvorio put za nove kredite, čija bi ukupna vrijednost iznosila 27 milijardi dolara tokom iduće dvije godine.

"Osoblje Misije MMF-a u Ukrajini postiglo je sporazum s vlastima Ukrajine o programu ekonomskih reformi, koji bi mogao biti podržan dvogodišnjim stand-by aranžmanom", navodi MMF u saopćenju koje prenosi Reuters.

Ukrajina, čija je ekonomija veoma oslabljena mjesecima političkih nemira i lošeg upravljanja, već izvjesno vrijeme pregovara s MMF-om o kreditnom aranžmanu, pri čemu se govorilo i o iznosu do 20 milijardi dolara.

Specijal: Kriza u Ukrajini

"Mislim da ćemo dobiti ono što tražimo. Iznos se kreće u rasponu od 15 do 20 milijardi dolara", izjavio je ministar finansija Oleksandar Šlapak te dodao kako Ministarstvo kojem je na čelu u Nacrtu budžeta za ovu godinu, upućenom Vladi, prognozira pad ekonomskih aktivnosti za tri posto.

Ukrajinski Parlament podržao je u četvrtak navečer antikrizni zakon kojim se prihvataju mjere štednje koje traži MMF kao uslov za pomoć od 14 do 18 milijardi dolara.

Poslanici ranije u četvrtak nisu podržali zakon, uprkos apelima Vlade, ali su nakon rasprave ponovo glasali i podržali mjere štednje sa 246 glasova za i 20 protiv.

Milijarda dolara iz SAD-a

Američki Senat i Predstavnički dom Kongresa odobrili su u četvrtak pomoć Ukrajini i uveli sankcije ruskim zvaničnicima zbog ruskog pripajanja Krima.

Senat i Kongres odobrili su zajam od milijardu dolara Ukrajini, a također su sankcionirali neke ruske zvaničnike, javila je agencija AFP.

Sada preostaje da se te mjere proslijede predsjedniku SAD-a Baracku Obami da ih potpiše kako bi stupile na snagu.

Odluka Senata i Predstavničkog doma je znak solidarnosti s Obamom, koji je već ranije najavio sankcije prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i drugim zvaničnicima, navodi AP.

Vojska duž granice

U međuvremenu, najavljeno je kako će Ukrajina podići cijene plina za domaće potrošače za više od 50 posto, počevši od 1. maja.

Dodatna poskupljenja provest će prema fiksnom rasporedu do 2018. godine, najavio je neimenovani zvaničnik državne energetske kompanije "Naftogaz".

Takav uveliko nepopularan potez za ukrajinske građane, koji su naviknuti na subvencionirane cijene plina još iz sovjetske ere, Vlada u Kijevu poduzima kako bi udovoljila zahtjevima MMF-a.

Visoki američki zvaničnici upozorili su na to da Rusija i dalje gomila vojsku duž granice s Ukrajinom, uprkos uvjeravanjima Moskve da neće izvršiti invaziju.

Prema izvorima iz Pentagona, u blizini ukrajinske granice razmješteno je najmanje 20.000 ruskih vojnika, a snimci objavljeni prije nekoliko dana pokazuju dugu kolonu ruskih tenkova i vojnih vozila kako se kreću kroz grad Novozibkov, nedaleko od granice Ukrajine i Bjelorusije.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.