Oglasi

UN: Nemarom čovjeka uskoro će izumrijeti milion vrsta

Ranije su masovna izumiranja bila zbog udara velikih asteroida ili erupcija vulkana, no sada je uzrok čovjek.
Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti planeti navode se pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije nastale sagorijevanjem fosilnih gorivaEPA - Ilustracija

Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi ljudske aktivnosti u bliskoj budućnosti mogle prouzročiti izumiranje najmanje milijun vrsta.

U nacrtu izvješća, koje je izradilo međudržavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), navodi se kako se tako brz nestanak biljaka i životinja, a procjenjuje se da bi mogle nestati u nekoliko narednih desetljeća, naziva "šestim masovnim izumiranjem".

Masovna izumiranja u prošlosti su uvijek uzrokovali kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija, a ovaj puta uzrok je čovjek, premnosi hrvatski portal Index.

Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu, u izvješću koje je objavio UN, navode se pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije nastale sagorijevanjem fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih deset milijuna godina.

Prema izvješću, gotovo tri četvrtine kopna, polovica rijeka i jezera te 40-ak posto svih mora i oceana već pokazuje ozbiljne znake propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.

'Čovječe, stvarno smo u nevolji'

U posljednjih 40 godina, emisije stakleničkih plinova uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva su se udvostručile, a prosječna temperatura porasla je za najmanje 0,7 stupnjeva Celzijusovih, tvrde autori.

"Rekao bih da je će se izviješće najvjerojatnije interpretirati uz konstataciju u stilu 'Čovječe, stvarno smo u nevolji', međutim postoje rješenja. Naše izviješće govorit će o razmjerima u kojima gubimo bioraznolikost te o stupnjevima u kojima je možemo zaštititi u budućnosti", rekao je Bob Watson, voditelj IPBES-a, u izjavi britanskim novinarima.

Najveći dio propadanja staništa dogodit će se u Središnjoj i Južnoj Americi, u subsaharskoj Africi i u Aziji, a propadanje tla i klimatske promjene do 2050. uzrokovat će migracije između 50 i 700 milijuna ljudi.

Izvješće sadrži 1.800 stranica, temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je upozoriti političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama, navodi Index.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.