Oglasi

UN: Čovječanstvo mora mijenjati navike da izbjegne glad

Hrana je sve skuplja, ima je sve manje i opada njena hranjiva vrijednost, navodi se u izvještaju Ujedinjenih naroda.
Kopno, koje čini samo 30% površine Zemlje, zagrijava se gotovo dvostruko brže od cijele planete, navedeno je u izvještajuEPA/Ilustracija

Međusobni utjecaj klimatskih promjena i kopna stvara začarani krug, a posljedica je da je hrana sve skuplja, ima je sve manje i opada njena hranjiva vrijednost, pokazao je najnoviji izvještaj Ujedinjenih naroda koji je danas predstavljen u Ženevi.  

"Taj se začarani krug ubrzava. Prijetnja klimatskih promjena koje utječu na hranu na stolovima ljudi sve je veća", izjavila je stručnjakinja NASA-e za klimu i koautorica izvještaja Cynthia Rosenzweig, prenosi agencija Beta.

Naučnici, ipak, kažu da bi promjena načina ishrane, proizvodnje hrane i upravljanja šumama mogla poštedjeti planetu daleko toplije budućnosti.

Kopno, koje čini samo 30% površine Zemlje, zagrijava se gotovo dvostruko brže od cijele planete. U raspravama o klimatskim promjenama kopno je ipak mnogo rjeđe bilo tema jer plinovi s efektom staklenika zarobljavaju toplotu i stvaraju probleme u atmosferi.

Dramatična budućnost

Izvještaj, u čijoj je izradi učestvovalo više od 100 naučnika, a koji su u Ženevi na sastanku međuvladinog Panela o klimatskim promjenama (ICCP) odobrili diplomati iz cijelog svijeta, predstavio je moguće mjere za ublažavanje problema, ali i ukazao na dodatne ozbiljne opasnosti.

U izvještaju se navodi da su klimatske promjene već ubrzale propadanje zemljišta, širenje pustinja, topljenje vječnog leda i učinile šume ranjivijima na sušu, požare, parazite i biljne bolesti. 

To se dogodilo iako je dobar dio planete postao zeleniji zbog veće količine ugljik-dioksida. Osim toga, klimatske promjene, uz druge faktore, odgovorne su i za smanjenje broja životinjskih i biljnih vrsta na svijetu.

U izvještaju se upozorava da bi budućnost mogla biti još dramatičnija.

"Projekcije pokazuju da će stabilnost opskrbe hranom slabiti, uporedo s porastom snage i učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava koje remete lanac ishrane", piše u izvještaju.

Prema najgorem scenariju, problemi s prehrambenom sigurnošću s porastom sadašnje globalne temperature za samo nekoliko desetinki stepena preći će iz zone umjerenog u zonu visokog rizika.

Previše hrane završi kao otpad

Porast od jednog Celzijevog stepena već će značiti prelazak iz zone visokog u zonu vrlo visokog rizika.

U izvještaju se kaže da nove metode ratarstva, kao što su direktna sjetva bez obrade zemljišta i ciljana upotreba gnojiva, imaju potencijal u borbi protiv globalnog zagrijavanja jer bi do 2050. mogle smanjiti sadašnji nivo emisije ugljika za 18%.

I promjena načina ishrane, u vidu manje konzumacije crvenog mesa, a više voća, povrća i sjemenki, omogućila bi da svijet do sredine stoljeća sadašnju emisiju ugljik-dioksida smanji za još 15%, tvrdi Rosenzweig.

Uspješnoj borbi protiv klimatskih promjena veoma bi doprinijelo i smanjenje količine hrane koja završava kao otpad. Prema izvještaju, od 2010. do 2016. u svijetu je osam do 10% štetnih emisija nastalo prilikom proizvodnje hrane koja je kasnije bačena.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.