Oglasi

UN bez rezolucije o Ukrajini zbog ruskog veta

Prilikom glasanja o američkom prijedlogu rezolucije o Ukrajini, Rusija je bila protiv, a Kina je ostala suzdržana.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije u subotu usvojilo američki prijedlog rezolucije o Ukrajini, jer je prilikom glasanja Rusija bila protiv, dok je Kina ostala suzdržana.

Ruski ambasador pri UN-u Vitalij Čurkin je i prije glasanja najavio veto te naveo kako nije tajna da je Rusija protiv rezolucije.

"Ljudi Krimske republike su vrlo odlučni kakvu budućnost žele i imaju pravo na samoopredjeljenje. Nemoguće je tim ljudima da žive zajedno s ostatkom Ukrajine. Do svega je došlo zbog legalnog vakuuma nastalog djelovanjem radikalnih strujanja u toj zemlji", rekao je Čurkin i dodao kako će Rusija poštivati volju stanovnika Krima na referendumu.

Američka ambasadorica pri UN-u Samantha Power ocijenila je neizglasavanje rezolucije o Ukrajini kao "tužan trenutak" te podsjetila kako je Vijeće sigurnosti u subotu sedmi put razgovaralo o ukrajinskoj krizi u posljednje dvije sedmice.

"Rusi su stavili veto na rezoluciju, ali nemaju pravo uložiti veto na istinu. Istina je da ova rezolucija nije trebala biti kontroverzna, jer se koristila sila radi zadobivanja teritorije. S tim se načelima Rusija slaže, osim kada je riječ o njenim interesima. Rusija ne poštiva ni zakon, ni činjenice. Negirala je vojnu intervenciju, koja je istinita. Nije pokazala nikakav interes za diplomatsko i mirno rješenje situacije", rekla je Power.

Još je podsjetila kako je Ukrajina pozvala Rusiju da prihvati mir, ali "umjesto toga, ta zemlja stavlja veto na rezoluciju kao što blokira ukrajinske brodove i međunarodne posmatrače".

"Krim je bio dio Ukrajine, jeste dio te zemlje i bit će njen dio sve dok Ukrajina poštiva međunarodno pravo", poručila je Power.

Rezolucija protiv referenduma

Američkim prijedlogom rezolucije o Ukrajini, koju Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo zbog ruskog veta, pozvane su sve zemlje da se "suzdrže od prijetnji, korištenja sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države te da međunarodne nesporazume riješe mirnim putem".

Podsjetili su i kako "nikakva teritorijalna akvizicija do koje se došlo pod prijetnjom ili korištenjem sile ne može priznati kao legalna" te pozvali na dijalog u rješavanju ukrajinske krize.

Kad je riječ o referendumu o nezavisnosti Krima, ukazali su na predanost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama.

Uz podsjećanje kako "Ukrajina nije autorizirala referendum o statusu Krima", u prijedlogu rezolucije navedeno je kako "referendum nema nikakvu vrijednost, niti može utvrditi temelje za bilo kakve promjene u statusu Krima".

Demonstracije u Moskvi

Najmanje 50.000 Rusa izašlo je, na poziv opozicijskih grupa, na demonstracije održane na moskovskom Puškinovom trgu, a protiv okupacije Krima i politike koju provodi Kremlj.

Istovremeno su se, na drugom kraju grada, na Crvenom trgu, za politiku zvanične Moskve zalagale proruski orijentirane grupe.

"Za vašu i našu slobodu", moglo se pročitati na velikom transparentu istaknutom među demonstrantima koji su se sa Puškinovog trga uputili prema aveniji Saharov.

Novinar AFP-a broj učesnika demonstracija procijenio je na 50.000, a policija tvrdi da ih je 3.000.

"Ne dirajte Ukrajinu" i "Ne ratu" moglo se vidjeti na drugim transparentima koje su nosili demonstranti svih dobnih grupa, ističući ruske i ukrajinske zastave.

"Mislim da je Krim ukrajinski, iako tamo živi većinsko rusko stanovništvo. Probleme bi trebali riješiti sa svojom državom, jer Rusija s tim nema ništa", rekla je 71-godišnja Moskovljanka, dodavši kako smatra da je riječ o "okupaciji, o ratu, što je neprihvatljivo za jednu civiliziranu državu".

Istovremeno se, na poziv proruski orijentiranih grupa koje podržavaju politiku Vladimira Putina, u blizini Trga revolucije i Kremlja, prema procjeni policije, okupilo najmanje 15.000 ljudi.

Raspustili krimsku skupštinu

Vrhovna rada Ukrajine (skupština) raspustila je u subotu Vrhovni sovjet (skupštinu) Autonomne Republike Krim, javile su ukrajinske agencije.

Prema agenciji Ukrinform, za to je glasalo 278 zastupnika, a vršilac dužnosti šefa države i predsjednik Rade Oleksandar Turčinov izjavio je da odluka stupa na snagu odmah.

Uhapšen ukrajinski tajkun

Američki State Department potvrdio je u subotu da je ukrajinski tajkun Dmitrij Firtaš uhapšen u Beču, po potjernici SAD-a, zbog optužbi za primanje mita i drugih krivičnih djela u državi Illinois.
Firtaš je veoma važna figura u prodaji milijardi vrijednog ruskog gasa Ukrajini, a poznat je i kao pristalica svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, prenijela je agencija AP.
Ured američkog tužilaštva je saopćio da "hapšenje Firtaša nije u vezi s nedavnim događajima u Ukrajini" i da je on uhapšen u akciji protiv "međunarodne korupcije".
Nadležne austrijske službe uhapsile su Firtaša u srijedu bez incidenata, ali nisu željele objaviti identitet privedenog u skladu s pravilima povjerljivosti.
Firtaš se smatra drugim najbogatijim čovjekom u Ukrajini, a zapadni ekonomski analitičari njegovo hapšenje nazvali su “seizmičkim razvojem” događaja.

ITAR-TASS navodi da su zastupnici, istovremeno, podržali nalog skupštinskim odborima da pripreme odluku o raspisivanju prijevremenih izbora na Krimu.

Ukrajinska agencija UNIAN javila je da je inicijator raspuštanja bio Turčinov.

Agencije su prenijele izjavu Ane German, zastupnice Partije regiona svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, da se ta zastupnička grupa protivi raspuštanju krimskog Parlamenta.

"Antiustavni prevrat"

"Možemo sada usvojiti popularnu odluku - referendum na Krimu je neustavan. Ali, šta dalje? S kim ćemo se dogovarati poslije referenduma?", upitala je ona, protiveći se raspuštanju Skupštine Krima, prenio je Ukrinform.

Skupština Krima raspisala je za nedjelju održavanje referenduma o statusu te autonomne republike, na kojem će građani odlučivati o prisajedinjenju sa Rusijom ili ostanku u sastavu Ukrajine s obnovljenim Ustavom iz 1992. godine.

Ranije je krimska Skupština saopćila da se u Ukrajini desio "antiustavni prevrat" i da je "aktivnost najviših organa državne vlasti izašla iz ustavno-pravnog okvira", a Simferopolj nije priznao zakonitost odluka Vrhovne rade.

Predsjednik krimske komisije za pripremu i provođenje referenduma Mihail Mališev odbacio je u subotu odluku Ustavnog suda Ukrajine od petka o neustavnosti referenduma.

"Formiran 13. marta na brzu ruku, uz kršenje ustavnih procedura, tzv. Ustavni sud Ukrajine je 14. marta, mimo procedure propisane pravilnikom, donio odluku o održavanju lokalnog referenduma, sumnjivog sa tačke gledišta zakona", rekao je Mališev, prenio je UNIAN.

Turčinov optužio "agente iz Kremlja"

U subotu je Oleksandar Turčinov optužio "agente iz Kremlja" za izazivanje smrtonosnih nereda na istoku Ukrajine, u do sada najoštrijoj kritici upućenoj predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

Turčinov je, kao predsjednik Parlamenta, govorio o dva incidenta - u Donjecku i Harkivu - u kojima je poginulo troje ljudi, prenio je Reuters.

"Vi, kao i mi, znate ko organizira masovne proteste u istočnoj Ukrajini. To su agenti iz Kremlja, koji ih organiziraju i finansiraju, koji izazivaju pogibiju ljudi", kazao je Turčinov u obraćanju zastupnicima Vrhovne rade.

Upozorio je da postoji opasnost od ruske invazije nakon "okupacije" Krima.

Ukrajinski zvaničnici pozvali su stanovnike u gradovima ruskog govornog područja na istoku zemlje da ne podliježu provokacijama koje bi mogle biti iskorištene kao opravdanje za slanje ruskih trupa.

Sporazum s EU-om 21. marta

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk, u videoporuci emitiranoj u subotu na televiziji, najavio je da će politički dio Sporazuma o pridruživanju između njegove zemlje i Evropske unije biti potpisan 21. marta.

"Razgovarao sam s predsjednikom Evropskog vijeća Hermanom van Rompuyem", kazao je Jacenjuk, koji se u petak vratio s turneje po Evropi i SAD-u.

"Dogovorili smo se da će politički dio Sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i EU-a biti potpisan na samitu [EU-a] 21. marta", rekao je, dodajući da će ekonomski dio ugovora biti potpisan "kasnije".

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odbio je potpisati taj sporazum krajem novembra prošle godine, što je pokrenulo proteste koji su doveli do njegove smjene.

U to doba su pristalice priklanjanja Rusiji smatrali su da bi ekonomski dio stvorio velike teškoće ukrajinskoj industriji, snažno povezanoj s ruskom ekonomijom.

Dvije žrtve u Harkivu

EU će održati sastanak na vrhu u Briselu 20. i 21. marta.

Unija je naglasila svoju pomoć i privrženost Kijevu, nakon što su ruske snage preuzele nadzor nad ukrajinskim poluotokom Krimom.

U međuvremenu su dvije osobe, jedan proruski militant i jedan prolaznik, ubijene u noći sa petka na subotu u Harkivu, na istoku Ukrajine, u pucnjavi između radikalnih nacionalista i proruskih militanata, saopćeno je iz policijskog izvora.

Proruski militanti pokušali su ući u zgradu gdje se nalazila grupa osoba za koje su smatrali da su pucale u petak navečer na proruske demonstrante, dodao je taj izvor, naglašavajući da je riječ o preliminarnim informacijama.

Vatru su otvorile osobe koje su se nalazile u zgradi, dodaje se, ne navodeći jesu li proruski militanti na nju odgovorili.

Posmatrači na Krimu

Na Krimu je počela s radom misija međunarodnih posmatrača, izjavio je koordinator misije, direktor Evropskog centra za geopolitičku analizu Mateusz Piskorski.

Trideset posmatrača su iz Evropskog instituta za praćenje demokratije i izbora, čije je sjedište u Briselu - tu su predstavnici Poljske, Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Italije i Latvije, uključujući zastupnike Evropskog parlamenta, članove nacionalnih parlamenata evropskih zemalja, vodeće evropske stručnjake za međunarodno pravo i poznate aktiviste za ljudska prava.

Posmatrači su planirali obići sve regije na Krimu i utvrditi jesu li procedure za pripremu i održavanje referenduma u skladu s ukrajinskim zakonom i međunarodnim standardima o organiziranju plebiscita, rekao je Piskorski, dodajući da među članovima misije ima ljudi s bogatim iskustvom u praćenju izbora u Evropi i zemljama Zajednice nezavisnih država.

"Misija je došla na Krim na poziv krimske izborne komisije", kazao je Piskorski za ITAR-TASS i dodao da će misija dati konačno mišljenje na osnovu praćenja rezultata izbora.

Krimski Vrhovni savjet (parlament) 6. marta je donio odluku o pripajanju Krima Ruskoj Federaciji, a birači će se na referendumu 16. marta izjašnjavati žele li pripajanje Rusiji ili podržavaju Ustav iz 1992. godine i status Krima kao dijela Ukrajine.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.