Oglasi

Umjetnici u doba korone: 'Zaraženi' nesigurnošću i kašnjenjem honorara

Korona virus je pokosio kreativnu i kulturnu industriju, ali je svima onima koji je čine, putem interneta, udahnuo novi život.
Epidemija bolesti COVID-19 strpala je u karantenu i kulturnu scenuHrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

"Ljudi iz umjetničke branše ionako pola života provode u samoizolaciji, to je dio na koji smo naučeni i u tome se vjerojatno bolje snalazimo od većine ljudi", priča Ana Marija Šir, violinistica u ženskom kvartetu Vortex Strings.

Glazbenicama su prvo otkazani koncerti s Tonyjem Cetinskim u Sloveniji. Potom su Šir odgođeni nastupi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a članicama sastava Vlasti Crnogorac i Ani Gujd, koje sviraju u simfonijskom orkestru HRT-a, nastupi su stopirani do sredine travnja.

Osim što je opustošila gradske ulice, lokale i klubove, epidemija bolesti COVID-19 strpala je u karantenu i kulturnu scenu.

"Dakako da se financijski udar itekako osjeti, ali isto je tako problem naša ovisnost o nastupima i komunikaciji s publikom. Umjetnici su jako oštećeni ovim stanjem", kaže Šir.

Govori to i mlada glumica Maruška Aras. Navodi kako su kazališta zatvorena, a snimanja odgođena.

"Za svakog slobodnog umjetnika ili nezaposlenog glumca koji živi od honorara, među koje spadam i ja, ovo je prilično neizvjesna i teška situacija. Ne zna se dokad će ovo trajati i koliko će daleko otići", kaže Aras.

Nezavisna scena proživljava teške dane. Da će situacija za samostalne umjetnike, koji su inače zaraženi nesigurnim uvjetima rada i kašnjenjem honorara, biti katastrofalna znalo se već čim su počela prva otkazivanja nastupa i priredbi.

Ipak, oni su nekako ostali na margini rasprava o utjecaju korona virusa na cijeli niz djelatnosti. Fokus je, na samom početku epidemije, bio na kataklizmi koju donosi propast turističke sezone te malih, srednjih i onih malo većih poduzetnika. Umjetnici i kulturni sektor, za koji se inače izdvaja mali proračun, nisu bili tema u početku. Stoga je s te scene stigao apel.

Potrebu za žurnim mjerama prva je istaknula Nora Krstulović, redateljica i pokretačica portala Tertar.hr, navodeći kako odgoda javnih događanja direktno utječe na egzistenciju brojnih u kulturi. Zatražila je hitne mjere resornog ministarstva. Jedna od njih jest i isplata mjesečne novčane pomoći samostalnim umjetnicima, ali i prekarnim radnicima, u visini 80 posto prosječne plaće na šest mjeseci.

Krizne mjere Ministarstva kulture

Samo nekoliko dana kasnije stigao je i odgovor: ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek usvojila je dio prijedloga te najavila pomoć koja se odnosi na osnivanje kriznog fonda, potporu samostalnim umjetnicima i samozaposlenima u kulturnim i kreativnim industrijama te odgodu izvršenja obveza za realizaciju programa. Najavljeno je, među ostalim, i priznavanje troškova organizacije odobrenih programa u kulturi otkazanih zbog epidemije korona virusa.

"U tom smislu dio paketa Vladinih mjera, a to je tek prva faza, jesu potpora likvidnosti kulturnog sektora, određene preraspodjele unutar dosad odobrenih sredstava, odgoda izvršenja, kako bismo s naše strane omogućili da se zadrži likvidnost u sektoru i isto tako privremeno obustavljanje revizije statusa samostalnih umjetnika", rekla je ministrica kulture na sjednici Vlade i najavila nove mjere.

Krstulović navodi kako prijedlog za izravnu financijsku pomoć nije usvojen, te upozorava kako je većina tih mjera objavljena bez kriterija, rokova i obujma pomoći sektoru, koji posljedice osjeća već sada.

"Najveći problem je taj što je ministrica kasnije u medijima najavila da pomoć neće biti linearna, te da će se pomagati onima koji mogu dokazati direktnu štetu. Takvo nešto je zapravo nedokazivo. Otkazivanja su počela i prije 31. siječnja, datuma koji se uzima za početak ove krize. I sam taj datum koji su odredili govori koliko se kasni s reakcijom", kaže Krstulović.

Boji se i da će najavljeni postupak procjene štete biti birokratiziran, te da će ovisiti o političkoj volji i procjeni nekog u Ministarstvu tko s proizvodnjom, kako kaže, nema previše veze.

"Osim toga, ta metoda procjene štete neprimjerena je za kulturu jer ju svodi na tržišnu vrijednost. Mislim da u Ministarstvu ne shvaćaju kako žive ljudi koji rade u kulturnom sektoru. To su ljudi s neredovitim primanjima. Nismo kreditno sposobni i ne možemo otići u minus. Kafka je to dobro opisao svojim djelom Umjetnik u gladovanju", naglašava Krstulović.

Pandemija kao inspiracija

Književnik, urednik i kulturni promotor Kruno Lokotar smatra da su mjere dobrodošle, ali još daleko od željenih. Kaže kako se sve svode na olakšice u vezi s realizacijom programa. Pritom se nitko ne pita kako će ljudi preživjeti do eventualnog realiziranja.

Brojnim otkazivanjem kulturnih manifestacija i sam je pogođen i ne zna kada će biti prilike za nekakvu zaradu. Ipak, unatoč neizvjesnosti, priznaje da je cijela situacija, ako ništa, inspirativna.

"Živjeti u doba pandemije povlastica je za umjetnike koliko i rat. Tih se povlastica rado čovjek odrekne, a sada je situacija takva da nitko ne zna tko je promatrač, a tko je prešao rampu. Ali da je poticajno svjedočiti eroziji društvenih i ljudskih odnosa, pucanju ljudi na koje se ne bismo kladili, malim herojstvima i većim kukavičlucima, dovitljivosti koja čudesno proradi kada misli o vlastitoj gu..ci – jest", kaže Lokotar, koji trenutačno sa svojim suradnicima organizira Dnevnik iz karantene, rubriku u kojoj će na stranicama Društva hrvatskih pisaca autori i samostalni umjetnici objavljivati dnevne priloge na temu situacije u kojoj živimo.

Osim toga, najavio je edukativni "Facebook korona izazov", koji će uskoro objaviti na toj društvenoj mreži.

Stopirana filmska i TV-produkcija

Filmski i televizijski projekti također su stavljeni na čekanje. Neke su komercijalne televizije otkazale snimanje projekata, brojni setovi domaćih i stranih produkcija otkazani su.

Nebojša Taraba, producent iz Drugog plana, kuće koja je seriju Novine dogurala do Netflixa te surađivala s HBO Adriom na seriji Uspjeh, navodi sajmove i festivale koji su odgođeni. Trebao je sudjelovati na u radu MipTV-a u Cannesu početkom travnja te na SeriesManiji u francuskom Lilleu krajem ožujka, no sve je stalo.

Neizvjesnost vreba i iza budućih projekata.

"Planirali smo produkciju dramske serije za svibanj. Svi sektori rade, ali smanjenim intenzitetom. Plan je bio početkom lipnja snimati u Osijeku, ali i u Kijevu u Ukrajini, i to nam je trenutačno najveći problem i nepoznanica. Inače, čitava filmska i televizijska industrija snažno je pogođena, projekti se otkazuju i za dobar dio njih nije jasno kad će ih biti moguće nastaviti. Osobito one koji su pričom vezani za proljeće kao godišnje doba", kaže Taraba.

Novi život kulture

Uz sve veći broj zaraženih u europskim državama i činjenicu da su mnoge kulturne ustanove zatvorene, a sve je više ljudi u samoizolaciji, ovih dana traje selidba umjetnosti na internet. Brojni muzeji otvorili su svoje online izložbe, objavljeni su nastupi filharmonija, poput one Berlinske, a dosta filmova i dokumentaraca čije se gledanje inače naplaćuje sada je dostupno svima.

Taj trend nije zaobišao ni Hrvatsku, pa je tako redakcija Radio Studenta pokrenula Facebook grupu Umjetnost dolazi vama, koja je dosad skupila 12.000 članova. U njoj je dopušteno dijeliti sadržaj koji se odnosi na kulturu – virtualne galerije, online književnost, filmove i serije, nastupe...

"Nadamo se da će ova Bolest-Čije-Se-Ime-Ne-Spominje što brže proći i da ćemo što prije izaći iz ove kulturne pustinje i ponovno uživati uživo u blagodatima svega što nam naši predivni umjetnici omogućavaju iz dana u dan", poručili su iz Radio Studenta u opisu grupe.

Korona virus je tako pokosio kreativnu i kulturnu industriju, ali je svima onima koji je čine, putem interneta, udahnuo novi život.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.