Ultimatum iz Krajine: Preuzmite prihvatne centre ili vraćamo migrante u Sarajevo

Ministar unutrašnjih poslova Unsko–sanskog kantona Nermin Kljajić okupio je prijevoznike sa područja  Krajine kako bi sa njima razgovarao o kapacitetima za transport migranata prema Sarajevu.

Povod za to jeste činjenica da, uprkos roku od 10 dana koji polako ističe i kojim se od Ministarstva sigurnosti BiH tražilo da preuzme privremene prihvatne migrantske centre u Unsko-sanskom kantonu gdje boravi više od 4.000 migranata, ministar Dragan Mektić uopće nije reagirao.

“Za nas će ovi prihvatni centri biti za dan-dva de facto privatni. Gospodin Mektić nije mrdnuo prstom da se ovaj problem riješi i mi zapravo pripremamo realizaciju zaključaka Operativne grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona”, objasnio je kantonalni ministar Kljajić.

Epilog je to stavljanja jednog gorućeg problema “pod tepih”.

Milion razloga i milion motiva

Unsko-sanski kanton ima nekoliko neuralgičnih tačaka – od dubioznog budžeta, masovnog iseljavanja i privredne stagnacije do migranata koji su ovaj kanton “izabrali” kao najoptimalniji za njihov konačni cilj, odlazak u zemlje Evropske unije. No, u pograničnim krajiškim gradovima već mjesecima su blokirane njihove najdublje čežnje za prelaskom hrvatske granice i dalje i sjeverozapadna regija BiH postala im je simbolični “berlinski zid” koji im produžava životne kalvarije.

Zaključci unsko-sanskih vlasti

“Traži se od Ministarstva sigurnosti, čija je isključiva nadležnost upravljanje migracijama, da se u narednih 10 dana, odredi o statusu ad hoc formiranih privremenih prihvatnih centara na području Unsko-sanskog kantona, te da ih preuzme u nadležnost, kako bi se u istima mogao utvrditi kućni red i kontrolisati kapacitet prihvata korisnika smještaja kao i zdravstveno-epidemiološka situacija.

Unsko-sanski kanton ostaje čvrsto pri stavu da se mora kontrolisati migrantski val i da kvote za prihvat migranata, koje su određene sukladno raspoloživom kapacitetu ne mogu preći 3.200 osoba i to: 700 osoba u centru Miral, Velika Kladuša; 420 osoba u centru Sedra, Cazin; 580 osoba u centru Borići, Bihać i BIRA, Bihać 1.500 migranata, s tim što se u centre Sedra i Borići smještaju isključivo porodice sa djecom i djeca bez pratnje roditelja.

Od Granične policije se traži puni angažman na zaštiti granica BiH.

Od Ministarstva sigurnosti se traži da sve osobe problematičnog ponašanja, iz centara na području USK izmjesti u centar zatvorenog tipa, kao i da preuzmu brigu o svim osobama koje nemaju smještaj u okviru navedenih kapaciteta.

Od Međunarodne komisije za migracije IOM se traži da u roku do sedam dana sve porodice sa djecom, žene i djecu bez pratnje izmjesti u centre Borići i Sedra.

Od Međunarodne komisije za migracije se traži da, u saradnji sa ostalim međunarodnim organizacijama, uključenim u pomaganje migrantima, koordinira potpunu saradnju sa Zavodom za javno zdravstvo USK i zdravstvenim ustanovama, posebno na dostavljanju podataka bitnih za mjere očuvanja zdravstveno-epidemiološke situacije na području Kantona.

Apotekama na području Kantona se zabranjuje ručna prodaja lijekova ileganim imigrantima a za koje se mora izdavati liječnički recept.

Od građana Unsko-sanskog kantona se traži da prestanu nelegalno davati usluge smještaja i prevoza migranata. U tom smislu traži se nastavljanje intenzivnog rada Kantonalne uprave za inspekcijske poslove”.

Posljednjih mjeseci formirani prihvatni migrantski centri u Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši zbog “milion” objektivnih razloga i “milion” subjektivnih motiva postali su poprište žestokih masovnih tuča, nereda, vandalizma, kriminalnih događaja i bogate palete krivičnih djela, a nedavna u prihvatnom centru u objektu “Bira” u kojoj je, prema procjenama policije, učestvovalo 400-500 lica ( 40 povrijeđenih i uništena imovina prihvatnog centra) podigla je na noge, dodatno osvijestila i šokirala čelnike Uprave policije Unsko-sanskog katona i izvršne kantonalne vlasti.

Zato su Ministarstvu sigurnosti BiH i Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) u BiH najozbiljnije poručili da će, ukoliko ove institucije ne preuzmu brigu o migrantskim centrima i ne prihvate višak od 500 migranata iznad ranije dogovorene kvote, uvesti vanredne mjere, blokirati granice Kantona i početi proces rasformiranja prihvatnih centara.

Bez reakcija na apele

Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona, kojom je predsjedavao premijer Mustafa Ružnić, donijela osam zaključaka koji su na fonu potpunog preuzimanja brige o migrantima od strane Ministarstva sigurnosti BiH i IOM-a. Oni su poslani na pomenute adrese u pisanoj formi, ali, koliko je poznato, još uvijek nema nikakvih reakcija.

“Potpuno smo ozbiljni i dosljedni u stavu da nadležne institucije i organizacije u roku od 10 dana preuzmu privremene prihvatne centre u Krajini i razmjeste višak od oko 500 migranata u centre Salakovac, Ušivak i Delijaš. U protivnom pokrenućemo postupak raspuštanja centara na području Unsko-sanskog kantona”, rezolutan je premijer Ružnić. Podsjetio je kako je prije 15 dana na sastanku u Sarajevu sa državnim ministrom sigurnosti Draganom Mektićem dobio obećanje da će privremene prihvatne centre staviti pod svoj nadzor.

“Iz Sarajeva, nažalost, uglavnom slušamo obećanja, a to pokazuje i stanje na terenu. Protekla tri mjeseca imali smo haotičan priliv migranata, a nismo imali nijednog centra. Sada imamo centre i broj migranata veći za oko 500 od 3.200 koliko smo prihvatili kao gornju granicu, a o centrima se ne brine sa nivoa države. BiH nije donijela ni strategiju upravljanja migracijama u koju bi se niži nivoi mogli ugrađivati i raditi svoj dio posla. Ovako, mi smo prinuđeni na radikalne mjere, ukoliko se država ne okrene problemu koji je njen”, navodi Ružnić.

Ističe kako veliki problem u ilegalnom prilivu migranata prave građani koji im za dobre kirije ustupaju kuće i stanove, a kada im nestane novca, migranti se prijavljuju u prihvatne centre i tako povećavaju ukupan broj. Operativna grupa je zaključila i kako nedostaju epidemiološki podaci iz prihvatnih centara što je jedna od zadaća IOM-a, a sugerirano je apotekama na području USK kako se strogo zabranjuje davanje lijekova migrantima bez propisanih recepata zbg mogućih zloupotreba. Istovremeno se traži da se u prihvatnim centrima odrede upravitelji te da se poveća broj zaštitara koji je minoran.

Državne vlasti ne rade svoj posao

“U prihvatnom centru ‘Bira’ na 2.200 migranata koliko ih trenutno ima, a predviđeni broj je 1.500, radi devet zaštitara. U kladuškom centru ‘Miral’ na 898 migranata svega su četiri zaštitara. Šta su mogli ovi ljudi u trenucima kada je izbila masovna tuča 500 migranata? Naravno, ništa. Naša je Jedinica za podršku brzo reagirala i lokalizirala sukob koji je mogao eskalirati i imati i šire reperkusije. U prihvatnim centrima mora se uvesti kućni red i moraju zakonom predviđene institucije preuzeti nadzor”, kaže policijski komesar Unsko-sanskog kantona, Mujo Koričić.

Kantonalni ministar unutrašnjih poslova Nermin Kljajić navodi kako državna vlada ne radi svoj posao, kako se ne štiti državna granica, pa je problem migranata u Krajini postao, u najvećoj mjeri, “unutrašnji” problem Kantona.

“Broj od 3.200 migranata ne smije se povećavati, jer je na području Unsko-sanskog kantona 90 posto ukupne migrantske populacije u državi. U prihvatnom centru Ušivak kod Hadžića nema nikakvih problema, barem mediji o tome ne izvještavaju, i drago mi je da građani Hadžića ne trpe stvari sa kakvim se nose građani Unsko-sanskog kantona. Puna tri mjeseca veoma kooperativno surađujemo sa institucijama na nivou BiH kako bismo uredili ovo stanje, ali čini se da se naša dobra volja i napori zloupotrebljavaju protiv nas”, kaže Kljajić. Dodaje i kako će zbog mogućih eskalacija nasilja u Krajini povezanih sa migrantima, tražiti dodatna sredstva za opremanje i naoružavanje Jedinice za podršku Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Izvor: Al Jazeera