Ulazak SBB-a u koaliciju sa SDA: Šta je cilj Radončića?

Pozicija SBB-a ulaskom u koaliciju sa SDA neće se bitnije promijeniti (Arhiva)

Više nije nagađanje, Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića ulazi u pregovore o učešću u vlasti u Bosni i Hercegovini na nivou institucija države i u Federaciji. Državnička odgovornost prema nacionalnom interesu BiH kao države i nacionalni interes Bošnjaka kao naroda u turbulentnom vremenu u kojem rastu tenzije u regionu traži da odustanemo od ličnih sujeta, obrazložio je Radončić u intervjuu javnom servisu BiH.

Najavio je da će insistirati da prioritet budu ekonomske teme, izlazak iz izolacije nastavkom gradnje autoputeva, rasterećenje privrede, povećanje životnog standarda. Slično je govorio i prije nekoliko godina kada je SBB, nakon što se Demokratska fronta Željka Komšića napustila vlast, ušao u sličnu koalicijsku priču.

Ništa tu nema sporno za one koji ne poznaju genezu političkih odnosa Stranke demokratske akcije kao koalicijskog lidera i SBB, odnosno Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića. Povijest njihovih političkih odnosa ne daju osnova za optimizam.

U izbornoj noći oktobra prošle godine, kada je saznao da po treći put neće ući u Predsjedništvo BiH, Fahrudin Radončić je objavio da će postizborni cilj Saveza čiji je osnovač i koji vodi biti da postanu lideri opozicije.

Brojanje glasova pokazalo je da ni taj cilj neće biti ostvaren. Od tog saznanja Radončić je strpljivo i predano radio na stvaranju imidža politički poželjne udavače. A imao je i obavezu prema biračima zbog poruke sa predizbornog plakata – FahrudIN Radončić. Ma kako sa engleskog preveli IN, ono znači u, pri, što će reći – u vlasti, pri vlasti.

‘SDA davi svoj narod’

Nestale su teške riječi iz predizborne kampanje i kako su se bližili stranački razgovori o koalicijama izgubio se tvrdi stav da se sa SDA neće u bilo kakave koalicije je relativiziran. Bilo je to posebno vidljivo na naslovnicama dnevnog lista Avaz čiji je Radončić osnivač.

Nestale su optužbe protiv Izetbegovića, neko vrijeme se uopće nije pisalo o njemu, negovoj supruzi, inače direktorici Kliničkog centra u Sarajevu, bošnjačkoj državnoj mafiji, o pet porodica koje u ropstvu drže Bošnjake u BiH. A onda je prije mjesec dana počelo pojavljivanje vijesti o Izetbegovićem protokolarnim susretima u potpuno neutralnom tonu, što je ranije bilo nezmislivo.

Radončić i njegovi suradnici koji su sudjelovali u donošenju odluke o prihvatanju poziva SDA u koaliciju zaboravili su da su nedavno tu stranku optuživali da davi vlastiti narod. Naredni citat najbolja je ilustracija koliko je zaboravnost obuzela SBB i šta su sve spremni staviti pod tepih zbog učešća u vlasti.

“Ne postoji niti teoretska šansa da SBB koalira sa SDA. U ovom trenutku je najvažnije dokumentirati brutalnu izbornu krađu i zatražiti sankcioniranje naredbodavaca, organizatora i realizatora krivotvorenja izborne volje građana”, rekao je Radončić za Klix.ba.

On je kazao kako će SBB podržati da se u BiH napravi vlast po ukupnoj volji građana te da je svakome egzaktno jasno da SDA i nakon izborne krađe, koju je otkrilo više stranaka, nije legitimni “vlasnik” izborne volje naroda.

“Naprotiv, više od 75 posto birača nije željelo glasovati za SDA i svoje je povjerenje dalo drugim političkim subjektima i potpuno je jasno da taj novi blok ima većinu za sve kantone u kojima su najbrojniji Bošnjaci, ali i za federalnu i državnu razinu vlasti. Osobno mislim da bi jedino ovakav rasplet vratio BiH na europski put”, kazao je Radončić.

Mjesta u izvršnoj vlasti i javnim firmama

Ne postoji dovoljno maštovito opravdanje da je stanje u regionu bitno drugačije da bi se prihvatila izborna krađa, gubitak legitimne volje birača i ostanak na marginama Evropske unije.

Radončić je proročanski nagovijestio da će se nakon općih izbora u BiH dogoditi potpuna polarizacija, i da će na jednoj strani biti SDA, a na drugoj progresivne partije koje “ne žele da im politički idol bude Erdogan”.

Prelazeći na stranu SDA, poslao je potpuno drugačiju poruku.

Izuzetno, stvaranje šireg bošnjačkog političkog bloka mogla bi opravdati otvorena ratna prijetnja, a ona za sada postoji više na emotivnoj ravni. Prije će biti da su razlozi nešto drugačije prirode.

U avgustu 2017. godine, u jeku neposrazuma SDA i SBB-a, tada koalicijskih partnera, najjača stranka među Bošnjacima u BiH službeno je saopćila da će Radončićeva stranka napustivši principe koalicije morati napustiti i oko 1.000 pozicija koje su zauzeli njeni članovi kao učesnici koalicione vlasti.

Član užeg rukovodstva SDA Aljoša Čampara, protiveći se razgovorimo sa SBB-om, pominjao je da se radi o 2.000 različitih mjesta u izvršnoj vlasti i javnim firmama.

Pozicija SBB-a ulaskom u koaliciju sa SDA neće se bitnije promijeniti. I u prethodnom mandatu bili su dio vlasti, zauzeli pozicije u ministarstvima, u upravama javnih preduzeća i direktorske pozicije, ali su se ponašali kao opozicija, bolja i efikasnija od SDP-a, Naše stranke, ili nekih drugih opozicionih stranaka.

O tome svjedoče dešavanja na nekoliko posljednjih sjednica Vlade Federacije, kada je SBB uz podršku HDZ-ovih ministara otvoreno opstruirao namjere SDA da provede neke odluke iz svojih proklamovanih politika.

Šta je cilj Radončića?

Prvi i najozbiljniji test iskrenosti koalicije bit će odnos prema Obavještajno sigurnosnoj agenciji i njenom direktoru Mehmedu Osmanagiću, nadzoru nad tom službom i nepomirljivom odnosu SDA i SBB-a prema njenim rezultatima. Radončić javno tvrdi da je ona donijela najviše nesreće Bošnjacima.

Bošnjaci se s pravom pitaju zašto je on tu došao, šta mu je cilj, izjavio je, o Radončiću, jednom prilikom Bakir Izetbegović. Radončić je odlukom da prihvati poziv u koaliciju vrlo jasno odgovorio Bošnjacima.

Nakon izbornog debakla na posljednjim općim izborima dvije stranke koje su jedine uspjele, bar za sada, izboriti prisustvo u vlasti po vertikali od kantona do institucija BiH su Demokratska fronta Željka Komšića i Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića. Time je, bar u ovim okolnostima, pokazao izuzetnu lidersku sposobnost.

Kad govorimo o odbrani nacionalnih interesa Bošnjaka, po kakvim god ih kriterijima mjerili SDA i SBB, ona sigurno ne može biti određena ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SNSD-a Milorada Dodika.

Politička homogenizacija na etničkoj osnovi prijeti da ugrozi dostignuti nivo demokratskih kapaciteta bošnjačkog naroda i da se tako sklizne u jednoumlje.

Da bismo mogli govoriti o namjerama SDA i SBB-a da štite nacionalni interes države Bosne i Hercegovine uslov svih uslova je da politička i liderska neodgovornost budu pretvorene u državničku odgovornost. I da konačno njihovi lideri počnu da drže do javno izgovorene riječi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera