Oglasi

Ukrajini prijeti napad širokih razmjera

Rusija na granici s Ukrajinom ima više od 80.000 vojnika, 270 tenkova, 180 vojnih vozila, 380 topova, 18 raketnih sistema, 140 vojnih aviona, 90 vojnih helikoptera i 19 brodova.
Na Krimu je od blizu dva miliona stanovnika najviše Rusa - 58,5 posto, Ukrajinaca 24,3 posto, a Krimskih Tatara 12,1 postoReuters

Sekretar Vijeća za narodnu odbranu i sigurnost Ukrajine Andrij Parubij izjavio je u srijedu da Ukrajini prijeti ozbiljna opasnost od napada širokih razmjera, javlja Anadolija.

Naglasio je kako Rusija na granici s Ukrajinom ima više od 80.000 vojnika, 270 tenkova, 180 vojnih vozila, 380 topova, 18 raketnih sistema, 140 vojnih aviona, 90 vojnih helikoptera i 19 brodova.

Tatari sumnjanju u legitimitet

Lider Krimskih Tatara Mustafa Džemilev izjavio je u srijedu da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da je postavio pitanje legitimiteta referenduma 16. marta o sudbini Krima, nakon čega bi poluotok na Crnom moru mogao postati dio Rusije.
"Izrazio sam sumnje kada je riječ o odluci da se organizira referendum, kao i o legitimitetu referenduma", rekao je vođa Krimskih Tatara, tamošnje muslimanske manjine, prenosi agencija AFP.
Tu je izjavu dao za ukrajinsku televiziju Kanal 5 nekoliko sati nakon razgovora s Putinom.

Parubij kaže kako su se pripadnici ukrajinske vojske pripremni za svaku mogućnost.

U okviru mobilizacije vojnih snaga Ukrajine prijavilo se više od 40.000 dobrovoljaca u slučaju sukoba s ruskim snagama.

Obama: Rusija prekršila međunarodno pravo

Predsjednik SAD-a Barak Obama kazao je u srijedu ukrajinskom premijeru Arseniju Jacenjuku da je Rusija prekšila međunarodno pravo upadom na Krim, prenio je AFP.

Obama je rekao da Washington podržava teritorijalni integritet Ukrajine i pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da promijeni pravac, navodeći kako će odbijanje da to učini imati cijenu.

Jacenjuk je upozorio Rusiju da se njegova Vlada "nikada neće predati" u borbi da zaštiti suverenitet zemlje i da je Kijev spreman razgovarati o rješavanju krize.

U svojoj prvoj posjeti Bijeloj kući Jacenjuk je, stojeći pored Obame, rekao novinarima da Ukrajina "jeste i da će biti dio zapadnog svijeta", prenijela je francuska agencija.

Obama je kazao kako se nada da će diplomatija omogućiti da se izbjegne održavanje referenduma na Krimu.

Američki predsjednik poručio je Jacenjuku kako će SAD biti uz Ukrajinu u njenom nastojanju da sačuva svoj teritorijalni integritet i suverenitet.

Jacenjuk je istakao da se Ukrajina nikada neće predati te dodao da je Kijev spreman da razgovara o rješavanju krize.

EU: Referendum je nelegalan

U međuvremenu, predstavnici sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i Evropske unije poručili su Rusiji da obustavi napore na otcijepljenju Krima od Ukrajine i upozorili kako će u suprotnom snositi posljedice.

"Pozivamo Rusku Federaciju da hitno obustavi akcije koje vode promjeni statusa Krima i suprotne su ukrajinskom i međunarodnom pravu", kaže se u saopćenju koje su potpisali šefovi država i vlada Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Kanade, Francuske, Velike Britanije, Italije i Njemačke, kao i predsjednici Evropskog vijeća Herman van Rompuy i Evropske komisije Jose Manuel Barroso.

Oni su ocijenili kako je referendum o pripajanja Krima Rusiji, koji je zakazan za nedjelju, ne samo nelegalan već da zbog "zastrašujućeg prisustva ruskih trupa na Krimu nema nikakvu moralnu snagu".

Lideri G7 i EU-a istakli su kako bi pripajanje Krima Rusiji predstavljalo kršenje Povelje Ujedinjenih naroda, Helsinškog završnog akta i cijelog niza međunarodnih sporazuma koje je Rusija potpisala i kako bi imalo teške posljedice po jedinstvo i suverenitet svih država.

"Ukoliko se Ruska Federacija odluči na ovakav korak, preduzet ćemo kolektivne i individualne mjere", poručili su.

Iako se u saopćenju ne navodi o kakvim je mjerama riječ, agencija Reuters je ranije u srijedu javila kako su šefovi diplomatija EU-a već usaglasili prijedlog sankcija koje će biti usvojene na sastanku ministarskog vijeća u ponedeljak 17. marta, dan nakon krimskog referenduma.

Taj prijedlog uključuje zabranu putovanja nizu ruskih funkcionera na teritoriju EU-a i zamrzavanje njihove imovine, a slične mjere ranije su uvele SAD i Kanada.

Barroso je u govoru pred Evropskim parlamentom u Strasbourgu u srijedu najavio sankcije Rusiji, dok je evropski komesar za proširenje Štefan Fule ocijenio kako Rusija svojim ponašanjem ozbiljno ugrožava granice u Evropi.

'Farsa iz Moskve'

Ukrajina neće vojno intervenirati na Krimu kako bi spriječila otcjepljenje tog crnomorskog poluotoka, potvrdio je ranije u srijedu prijelazni predsjednik Vrhovne rade (Skupštine), ujedno i privremeni predsjednik države Oleksandar Turčinov.

"Ne možemo pokrenuti vojnu operaciju na Krimu zato što bismo izložili istočnu granicu i Ukrajina ne bi bila zaštićena", izjavio je dok se Krim priprema za referendum o samostalnosti koji će biti održan 16. marta.

Prema mišljenju Turčinova, koje prenosi AFP, "predstojeći referendum o pripajanju Rusiji je farsa, čiji će rezultati biti namješteni u Moskvi".

"Ono što nazivaju referendumom neće se dogoditi na Krimu, već u uredima Kremlja", istakao je Turčinov te dodao kako ruski lideri odbijaju dijalog s ukrajinskim vlastima.

"Oni odbijaju svaki kontakt s Ministarstvom vanjskih poslova i Vladom", naveo je Turčinov, podsjećajući kako se zapadne sile, na čelu s Njemačkom, zalažu za osnivanje kontakt grupe kako bi se spriječio rat.

Predsjednički izbori u Ukrajini zakazani su za 25. maj, a Turčinov se, kako je navela agencija AFP, ne planira kandidirati.

Merkel najavila oštrije sankcije

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u srijedu kako će Evropa uvesti oštrije sankcije Rusiji sljedeće sedmice ukoliko u narednim danima ne bude naznaka kako je Moskva spremna da se angažira  u kontakt grupi radi diplomatskog rješavanja ukrajinske krize.

"Prije skoro sedam dana rekli smo da ćemo razmotriti drugu fazu sankcija ako ne bude uspjeha u roku nekoliko dana. Od tada je prošlo šest dana i moramo priznati da nismo ostvarili napredak, iako ćemo se nastaviti truditi da formiramo kontakt grupu", rekla je ona u Varšavi.

Merkel je dodala da će, ako ne bude napretka, ministri vanjskih poslova zemalja EU-a u ponedjeljak usvojiti sankcije, poput zabrane izdavanja viza i zamrzavanja imovine, protiv odgovornih za akcije Rusije protiv Ukrajine.

Kazala je da će lideri EU-a potom razgovarati o tim mjerama na samitu u četvrtak 20. marta.

Njemačka kancelarka i poljski premijer Donald Tusk izjavili su da su lideri EU-a spremni na tom samitu potpisati sporazum o političkom pridruživanju s ukrajinskim prozapadno orijentiranim vlastima.

Bilo kakvo uvođenje evropskih sankcija kada je riječ o ruskoj politici u Ukrajini, čiji bi ishod bila ograničenja u izdavanju viza ruskim parlamentarnim zastupnicima, rezultirat će recipročnim mjerama prema EU, izjavio je u srijedu predsjednik Komisije za vanjsku poslove Donjeg doma ruskog Parlamenta Aleksej Puškov.

'Rusija će odgovoriti jednakim mjerama'

"Naravno, Rusija će odgovoriti jednakim mjerama", kazao je Puškov za Itar Tass.

Ako se primijene, evropske sankcije bi mogle dovesti do dosad neviđenog zamrzavanja političkih kontakata, rekao je ruski zvaničnik.

"Bit će i gore nego za vrijeme Hladnoga rata. Evropsku uniju čini samo 28 država, a svijet se ne svodi samo na njih", kazao je Puškov, pozvavši EU na suzdržanost i racionalnost.

U međuvremenu, francuski predsjednik Francois Hollande poručio je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako bi pripajanje Krima Rusiji bila neprihvatljiva aneksija.

U telefonskom razgovoru s Putinom u srijedu je zatražio od ruskog predsjednika da učini sve kako bi se izbjeglo pripajanje Krima Ruskoj Federaciji.

Francuski predsjednik je rekao kako "ima još vremena da se izbjegne nekorisna i opasna eskalacija", navedeno je u saopćenju iz Ureda francuskog predsjednika.

OSCE: Krim nije država

Referendum o samostalnosti Krima i eventualnom pripajanju Rusiji, koji će u nedjelju biti održan na Krimu, u suprotnosti je s Ustavom Ukrajine, upozorio je predsjedavajući OSCE-a Didier Burkhalter.

"U sadašnjoj formi referendum na Krimu u suprotnosti je s Ustavom Ukrajine i mora se smatrati nezakonitim", rekao je te odbacio mogućnost da posmatrači OSCE-a prate krimski referendum.

Vlasti Krima pozvale su OSCE da pošalje posmatrače za praćenje referenduma o pripajanju te regije Rusiji, no odgovoreno im je kako "Krim ne može pozivati posmatrače, budući da nije samostalna država, a samim tim ni članica OSCE-a".

Iz te organizacije navode kako Ukrajina, koja je jedna od 57 članica OSCE-a, nije uputila nikakav poziv te konstatiraju kako OSCE "poštuje puni teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine".

Proruske snage su posljednjih dana u više navrata spriječile predstavnike OSCE-a da uđu na Krim, uz obrazloženje da nisu dobili dozvolu za ulazak, podsjetila je agencija Reuters.

Procjenjuje se kako će na referendumu na Krimu, gdje etnički Rusi čine manje od 60 posto stanovništva, većina glasati za otcjepljenje, čime će se stvoriti pretpostavke da Moskva pripoji to područje svojoj teritoriji.

Vrhovni sovjet Krima, odnosno Krimska skupština, donio je prije nekoliko dana načelnu odluku o pristupanju te autonomne republike, kao federalnog subjekta, u sastav Ruske Federacije.

Moskva upozorava Washington

Odluka Washingtona da osigura finansijsku pomoć novoj Vladi Ukrajine nije u skladu s američkim zakonima, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije, apelirajući na američke političare da "misle na posljedice podržavanja radikala u Kijevu".

Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič prethodno je, također, izjavio kako plan o odobrenju američkog kredita novim ukrajinskim vlastima u iznosu milijardu dolara nije po zakonu.

"U skladu s amandmanima na Zakon o stranoj pomoći iz 1961. godine, uvedenim prije nekoliko godina, zabranjeno je davanje strane pomoći vladama zemalja čiji je izabrani šef vlade svrgnut u vojnom puču ili dekretom", tvrde u Moskvi.

"Zato je prema svim kriterijima davanje pomoći nelegitimnom režimu u Kijevu, koji je silom došao na vlast, nezakonito i prelazi granice američkog pravnog sistema", dodaje se u saopćenju koje prenosi Glas Rusije.

Međutim, Rusija priznaje kako američka strana "vjerovatno neće priznati tu očitu činjenicu", zbog stava koji je već zauzela u ukrajinskoj krizi.

U petak susret Kerry - Lavrov

"Američka administracija će vjerovatno nastaviti zatvarati oči pred dominacijom ultranacionalističkih snaga u Kijevu, koje su krenule u lov na disidente širom zemlje, pojačavajući pritisak na stanovništvo koje govori ruski jezik i naše sunarodnike, prijeteći ljudima na Krimu i kažnjavajući njihovu želju za samoopredjeljenjem", poručuju iz Moskve.

Američki državni sekretar John Kerry najavio je tokom prošlosedmične posjete Kijevu kako Washington priprema kredit od milijardu dolara za novu Vladu Ukrajine.

Kerry je u srijedu najavio da će u petak 14. marta otputovati u London kako bi razgovarao s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom u cilju smanjivanja napetosti u vezi sa Ukrajinom.

U američkom je Kongresu izjavio da će pokušati smiriti rastuće tenzije između Istoka i Zapada uoči planiranog referenduma za pripajanje Krima Ruskoj Federaciji, zakazanog za 16. mart, prenijela je agencija AP.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.