Udar pješaka vozilom tretirati kao ubistvo iz nehata

Piše: Ibrahim Sofić

Udar pješaka vozilom u saobraćaju sa fatalnom posljedicom mogao bi se okvalificirati kao ubistvo iz nehata, a ne kao nesreća, smatra Nebojša Bojanić, profesor prometne kriminalistike sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

„Neki krivični zakoni u regionu sankcionišu vožnju iz obijesti, što bi trebalo i kod nas. Takođe, tužioci i sudovi bi mogli razmisliti o kvalifikacijama takvih krivičnih djela“, ističe sagovornik Al Jazeere.

„Kada uzmemo u obzir elemente krivične odgovornosti, kada znamo šta je biće krivičnog djela, a to su osnovi krivičnog prava, i utvrdimo pod kojim je uslovima vozač sjeo da upravlja motornim vozilom, svjesno kršeći pravne norme, koja je posljedica njegovog djelovanja, sigurno je da tu, u najmanju ruku, možemo govoriti o ubistvu iz nehata, a ne o nesreći. No, o ovome se zaista može mnogo diskutovati.“

U posljednje vrijeme Sarajevo je poprište ovakvih saobraćajnih incidenata, a jedna od njih prošla je sa smrću dvije djevojke koje je automobilom usmrtio Sanjin Sefić kod Zemaljskog muzeja prošle sedmice.

Građani zahtijevaju da vlasti urade više da građani budu sigurniji, a Bojanić kaže kako je potrebno uraditi najmanje osam stvari, među kojima je i nulta tolerancija na prekršaje i krivična djela njihovih počinitelja.

„Pošto je riječ o kompleksnom pitanju, moguće je isto unaprijediti: poboljšanjem putne infrastrukture, kako za saobraćaj u pokretu, tako i za onaj u mirovanju; povećanjem nivoa opšte i saobraćajne kulture učesnika u saobraćaju; adekvatnom reakcijom nadležnih organa socijalne kontrole, te nultom tolerancijom na prekršaje i krivična djela njihovih počinilaca. Također treba korekcija zakonskih rješenja; izrada niza preventivnih mjera i radnji; reforma sistema izvršenja prekršajnih i krivičnih sankcija, te zapošljavanje stručnih kadrova u službama koji treba da se bave ovom problematikom, poglavito u policijskim organima, koji se školuju i obrazuju za borbu protiv svih oblika kriminaliteta, a ne za biroe.“

Saobraćajna nekultura

Trenutno, po mnogima, haotično stanje u saobraćaju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, kreiraju loša infrastruktura i saobraćajna nekultura učesnika. Slično mišljenje ima i sarajevski profesor koji kaže kako je složeno pitanje o visokoj stopi težih prometnih prekršaja.

„Prvo, tu je saobraćajna nekultura pješaka – prelasci ulice na crveno, prelasci i pretrčavanje ulice izvan pješačkog prelaza i na mjestima gdje im padne na pamet, nekorištenje podzemnih prolaza. Tu su slušalice i slušanje muzike, tako da ne čuju što se oko njih zbiva, razgovori na mobitel i tipkanje poruka preko mobitela i niz drugih elemenata… 

Zatim, tu je i saobraćajna nekultura vozača, velike gužve na saobraćajnicama, tzv. saobraćajni čepovi, nervoza, potom kada se saobraćajnice ‘očiste’ od gužvi, nastupa oslobađanje adrenalina i ‘davanje oduška’, vožnja iz obijesti, pod dejstvom alkohola, droga, utrkivanje, liječenje vlastitih frustracija…“

Bojanić također ističe kako u glavnom gradu BiH nedostaje odgovarajuća putna infrastruktura, kao i veći broj parking mjesta, pa se mnogi vozači odlučuju za ostavljanje vozila po ulicama i pločnicima.

„Pješaci, da bi normalno se kretali, izvode na pojedinim mjestima vratolomije. Tu su i stubovi na pješačkim stazama, uske saobraćajnice za ogroman broj vozila.“

On ističe kako gradska mreža saobraćajnica nije u stanju da izdrži ovakvu gustoću saobraćaja.

„Uzmite podatak koliko u gradu ima registrovanih motornih vozila sada, a koliko je bilo 1992. i uzmite u obzir dnevne migracije stanovništva prema Sarajevu!“

Starost vozila i mladost vozača

Profesor prometne kriminalistike sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije nastavlja kako su Sarajevu neophodne mjere prevencije tehničko-tehnološkog tipa, izgradnja podzemno-nadzemnih prelaza, postavljanje kamera za kontrolu ne samo brzine, već i drugih prekršaja, „i to ne samo na nekoliko tačaka, nego na svim, ali baš svim kritičnim tačkama“.

„Treba pooštriti kontrolu stanica za tehnički pregled, ali i vozila koja nisu registrovana. Veliki broj neregistrovanih motornih vozila je u saobraćaju, i ne treba ih samo isključivati, već treba i oduzimati. Također, pooštriti kontrole ovlaštenih zdravstvenih ustanova prilikom ljekarskih pregleda“, kategoričan je, dodajući kako se starost vozila i mladost vozača često spominju kao ključni krivci za tragedije u saobraćaju.

Statistički gledajući, najčešće stradaju ili su uzročnici saobraćajnih nesreća mladi vozači. Kako društvo i porodica školuje i odgaja, takav proizvod imamo u stvarnom životu i radu, pa tako i na ulici, što kao pješaci, što kao vozači. Više je tih faktora povezano. Sa tehničkog stajališta, možete imati staro vozilo 15-20 godina, redovno održavano, potpuno tehnički ispravno, a sa druge strane, moguće je vozilo staro pet godina da je toliko izrađeno i neispravno. Dakle, starost vozila može, ali i ne mora biti ključni uzrok. Primaran uzrok je uvijek faktor čovjek, sa učešćem drugih faktora.“

Pita kako objasniti situaciju u kojoj postoji ograničenje brzine, a vozač ga uporno prekoračuje.

„Znači, svjesno dovodi u opasnost sebe i druge. Ili da je konzumirao alkohol ili droge i sjeo da vozi. Ne može to biti nesreća. On je svjestan da nepoštuje pravila i dužan je bio da se ponaša u skladu sa zakonima. Sa druge strane, kontinuirano činjenje istovjetnih ili sličnih prekršaja nam govori da sistem izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija nije dobar i omogućava ponavljanje istih ili sličnih djela. Ne samo u saobraćaju, već i uopšte.“

Ponavljanje prekršaja

Na pitanje da li su kazne za saobraćajne prekršaje dovoljno stroge u Sarajevu i BiH, Bojanić ističe:

„Ako krivična djela protiv javnog saobraćaja posmatrate pod ovom kategorijom, onda u ovoj oblasti je krivičnog zakona je nužna sadržajna reforma. A ako govorimo o prekršajima o kategorisanim u Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, onda je to druga vrsta priče. Ovaj je već u parlamentarnoj proceduri i njegove izmjene i dopune doprinijet će pooštravanju prekršajnih sankcija, koje su u ovom obliku najniže u regionu. Što se tiče visine kazni za krivična djela protiv javnog saobraćaja prema entitetskim krivičnim zakonima, nisu one tako ni niske. Možda radi generalne prevencije bi trebalo podići posebni maksimum predviđenih sankcija, ali i sadržinski nivelirati postojeće odredbe krivičnih djela protiv javnog saobraćaja.“

Nekoliko sati nakon što je Sefić, prošavši „kroz crveno“ pri velikoj brzini udario dvije djevojke, na istom mjestu je još jedan vozač ponovo „zaboravio“ da postoji semafor.

Nedaleko i nekoliko dana kasnije, jedan taksista je udario automobilom djevojčicu i pobjegao sa lica mjesta, a kasnije se branio kako je „otišao da se prijavi“.

Nesreće, protesti, molbe… nisu urodili plodom i nije došlo do promjene razmišljanja vozača.

Izvor: Al Jazeera