Učenici će radije putovati kilometrima nego imati ‘online’ nastavu

Ideju da bi djeca iz udaljenih sela Bosne i Hercegovine nastavu mogla pratiti online i nakon završetka pandemije korona virusa, zbog lakšeg i jednostavnijeg pristupa gradivu, odbacuju i stručnjaci ali i većina roditelja, zbog kvaliteta nastave u učionicama za koju kažu da je neuporedivo bolja od online nastave, barem u uslovima Bosne i Hercegovine.
Većina djece u ruralnim područjima ove zemlje nemaju dovoljno kvalitetnu informatičku opremu za online nastavu, dostupni su samo skupi paketi interneta za njihove često siromašne roditelje, dok škole uopće namaju razvijene kvalitetne sisteme za interaktivne online časove. Sve to utječe da putem interneta većina učenika u BiH dobiju nekvalitetnije školske časove od onih na koje su navikli u učionicama.
Muhamed Sinanović iz sela Luka kod Srebrenice na istoku Bosne svaki dan vozi 11-godišnjeg sina Hakiju u školu koja je udaljena 25 kilometara, zajedno sa još dva učenika. Oni su ujedno i jedni učenici u toj osnovnoj školi koja nosi ime Podravanj, prema istoimenom mjestu. Sinanović ih čeka dok djeca ne završe sa nastavom, i ponovo se vraćaju istim putem, od čega je većina makadam. To je popriličan napor za njega ali i djecu.
Posljedica online nastave
Sada kada je zbog pandemije korona virus zatvorena većina škola u Bosni i Hercegovini, tri učenika škole u Podravanju također su se preselila na online nastavu.
Sinonović kaže da sada vidi da je bolje kada su djeca u školskim klupama, bez obzira na napor koji ulaže svaki dan da bi djeca došla sigurno do škole.
„Kada djeca ne razumiju gradivo, onda im je od kuće mnogo teže tražiti objašnjenje od učiteljice, nego što je to slučaj kada su u učionici“, kaže Sinanović za Al Jazeeru. Stalo mu je da njegov sin, koji je odlikaš ima najbolje moguće obrazovanje i da iskoristi njegovu želju za učenjem, za koju kaže da je ogromna.
Stručnjaci za obrazovanje širom svijeta provode istraživanja utjecaja i posljedica online nastave, posebno u ranoj dječjoj dobi, rekli su Al Jazeeri iz OSCE-ovog ureda u Sarajevu.
„Nema sumnje da je fizičko prisustvo u školi radi pohađanja nastave poželjno radi ukupne emocionalne dobrobiti djece, u što spada i socijalno-emocionalno učenje, kao kritičan proces u razvoju samosvijesti, samokontrole i interpersonalnih vještina potrebnih za uspjeh u školi, u radu i na ostalim poljima“.
Pandemija COVID-19 bila je test za obrazovne sisteme širom svijeta, napominju u OSCE-u. Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, način na koji prosvetni radnici predaju i način na koji učenici uče, okrenut je naopako. Nastavnici su primorani da koriste nove tehnologije i metode za izvođenje nastave, dok su djeca morala prihvatiti nove metode učenja. Prelazak na online nastavu nije bio lak. Učitelji su uložili velike napore kako bi se prilagodili „novoj normalnosti“, prenijeli znanje svojim učenicima, održavali veze s djecom i među djecom te držali ih angažiranim, motiviranim i sigurnim. A kada se radi o online nastavi to je jedan od najvećih izazova.
„Svako dijete, bez obzira na njegov status, porijeklo ili činjenicu gdje živi, mora imati jednako pravo i mogućnosti u obrazovanju“, upozoravaju iz OSCE-a.
„A na odgovornim ministarstvima obrazovanja je da osiguraju da se ovo pravo poštuje i da svako dijete ima pristup jednakim mogućnostima. Obrazovne vlasti moraju osigurati obrazovanje u korist sve djece zalažući se za moderno okruženje za učenje, bolje i sigurnije škole, pristup obrazovanju za svu djecu, inkluzivnije okruženje u kojem nijedan učenik nije isključen ili izostavljen. Ključno je da obrazovne institucije i politike osiguraju – ili barem nastoje osigurati – da učenici imaju jednake i pravedne mogućnosti da u potpunosti iskoriste svoje obrazovanje”.
Internet časovi u vrijeme teških zima
Učiteljica iz škole Podravanj Marija Vuksić kaže da je boravak djece u školskim klupama mnogo više od učenja gradiva iz udžbenika. Školski čas prati interakcija među učenicima i razvijanje njihovih dodatnih sposobnosti.
Gradivo je često bolje pratiti u grupama, dok učenici često uče jedni od drugih.
“Kada imamo čas matematike, onda se tu ne pričao samo o matematici“, kaže Al Jazeeri učiteljica Vuksić.
„Osim toga, kada djeca rade od kuće nastavnik nema potpun uvid koliko su zaista savladali neko gradivo, jer su često pomognuti od roditelja“.
U januaru prošle godine timovi Federalni uprave civilne zaštite su dva dana i dvije noći neprekidno probijali visoke snježne nanose do planinskih srebreničkih sela Luke i Krušev Do koja su bila zametena snijegom skoro mjesec dana. Hakija i njegovi školski drugari čekali su na teške mašine kako bi im otvorile put do škole. Oštre zime često su veliki izazov za učenike iz ovih srebreničkih sela.
U situacijama kada je učenicima teško doći do škole, poput jakih zima, ili drugih neprilika, nastava preko interneta može biti odlična zamjena za klasičnu nastavu kako učenici ne bi stali sa časovima, ali ne mislim da je online nastava dobra za učenike ako traje tokom cijele godine, kaže učiteljica Vuksić.
Izvor: Al Jazeera
