Oglasi

U Zagrebu izložena zlatna poluga vrijedna 500.000 eura

Iako ekonomije više nisu vezane za 'zlatni standard', zlato je veoma popularno kao investicija otporna na inflaciju.
U povijesti se pokazalo da zlato koje ulazi u zemlju stvara bogatstvo i kapitalAl Jazeera/Tomislav Šoštarić

Građani Zagreba u utorak su dobili priliku da u nekoliko sati vlastitim rukama opipaju i podignu zlatnu polugu u kakvima države čuvaju svoje zlatne rezerve.

"To je interesantno za ljude, obično su te velike poluge sakrivene negdje u podrumima da se ne vide, prvi put je šansa danas da mogu ljudi to uzeti u svoje ruke i pokušati jednom rukom dignuti", rekao je Ivan Moro iz tvrtke Moro & Kunst koja se bavi međunarodnom trgovinom zlatom i zastupnik je poznate austrijske kovnice Muenze Osterreich, koja je polugu ustupila radi ove prezentacije.

Poluga je uz osiguranje izložena u predvorju poslovnog nebodera Eurotower.

Ova tvrtka, koja je omogućila predstavljanje poluge, u Hrvatskoj je prisutna posljednjih pola godine, a u Sloveniji posluje već deset godina i bavi se trgovinom investicijskim zlatom.

Iako ekonomije više nisu vezane za 'zlatni standard', zlato kao siguran oblik 'čuvanja' novca i investicija otporna na inflaciju i druge ekonomske pojave, i dalje je, kaže Moro, iznimno zanimljivo ljudima diljem svijeta, ali i državama.

Valute propadaju, zlato ostaje

"Sve skupa na svijetu ima otprilike 160.000 tona iskopanoga zlata, a od toga monetarne rezerve su negdje oko 45.000 do 50.000 tona, ne zna se točno za Rusiju, Kinu i te zemlje... Ali sve više stranaka 'bježi' u zlato jer se ono u 5.000 godina pokazalo kao sigurna investicija, čuvanje svoga imanja i od inflacije. Zlato ima tu funkciju, ne monetarnu u tom smislu kao što je imalo jer za 'zlatni standard' više nije vezano, ali kao investicija je poželjno jer mnoge su valute u međuvremenu propadale i propadaju, a zlato ostaje. Kao investicija, ono je za mnoge stranke interesantno".

U skladu s time, navodi, osim u zemljama poput Austrije, Njemačke ili Švicarske, koje imaju jaku tradiciju kupovanja zlata, i u zemljama regije potražnja za ovom plemenitom kovinom je sve veća.

"U Sloveniju smo uvezli negdje oko 13 tona zlata u zadnjih 10 godina, u Hrvatskoj sada polako napredujemo i mnogi iz regije dolaze kod nas, recimo iz BiH, Crne Gore itd".

Najviše poluga u trezorima SAD-a i Njemačke

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Hrvatska nema svojih zlatnih rezervi, dok svjetske velesile čuvaju značajan postotak novčanih rezervi upravo u zlatu.

Najviše zlatnih poluga čuva se u trezorima SAD-a: 8.133,5 tone zlata, odnosno 653.818 zlatnih poluga.

Slijedi Njemačka s 3.377,5 tona zlata ili 271.535 poluga te Međunarodni monetarni fond sa 2.814 tona ili 226.205 poluga.

Jedno se vrijeme, kaže, u Hrvatskoj zlato otkupljivalo u velikim količinama, ali se pritom odnosilo izvan zemlje. A u povijesti se, ističe, pokazalo da zlato koje ulazi u zemlju stvara bogatstvo i kapital. Oni, kaže, bave se poslom koji investicijsko zlato donosi u zemlju.

"Hrvatska je imala tu nesreću da je imala ministre financija 2000. i 2001. koji su prodali - Hrvatska je imala 13 tona - i oni su prodali nažalost po cijeni koja je bila vrlo niska, relativno niska, od 250 dolara, danas je cijena oko 1.200 dolara, tako da je Hrvatska ostala bez tih zlatnih rezervi".

Zabrinutost za novac

Najviše se prodaje čuveni Bečki filharmonik, ali i poluge od jednog grama do jednog kilograma, čime se definira investicijsko zlato.

"I ono se prodaje bez poreza, to je bitno, nikakvog poreza nema na zlato, ni PDV ni ništa - zlato, za razliku od drugih plemenitih metala kao što su srebro, paladij, platina, oslobođeno je PDV-a".

Muenze Osterreich, tvrtka bazično u vlasništvu nacionalne banke i koja je ustupila polugu za predstavljanje, osnovana je prije više od 800 godina, a Bečki filharmonik njihov je najveći brend, za koji ističu da bilo gdje u svijetu zadržava svoju vrijednost i može se njime trgovati ili ga zamijeniti za valutu.

Iako su njihova najvažnija tržišta Europa, Japan i Sjeverna Amerika, potražnja za zlatom raste u svim dijelovima svijeta, primjerice u azijskim zemljama poput Kine, Tajvana, Tajlanda, Malezije ili Indonezije.

"Ljudi su u današnje vrijeme zabrinuti za svoj novac i žele ga čuvati u sigurnom obliku, a zlato je savršen oblik čuvanja novca i imovine. Nije važno koliko ste bogati ili ne - ako imate milijune ili nekoliko stotina tisuća i samo nekoliko tisuća nečega, želite da taj novac bude siguran. Zato ljudi kupuju zlato", kaže Andrea Lang iz Muenze Osterreich.

Ove je godine, kaže, svjetsko tržište malo usporilo u odnosu na prošlu, no općenito od 2008. godine, odnosno s početkom duboke financijske krize, potražnja za zlatom uvelike je porasla.

'Stabilna investicija'

"Mislim da smo svi naučili svoju lekciju jer, primjerice, 80-ih su ljudi mislili zašto bi ulagali u zlato kad mogu ulagati u dionice i druge vrijednosne papire i puno brže ostvariti i veće profite. Ali, naravno, na kraju možeš ostati bez svega ili s puno manje nego si očekivao. Mislim da su ljudi naučili lekciju i počeli pojačano ulagati u zlato. Mislim da je to pametna odluka, ja sam učinila isto".

U regiji, ističe, kupovina zlata je tradicija i tržišta zemalja regije su im sve zanimljivija.

Sonja Holocher-Ertl, Savjetnica za trgovinske odnose u Austrijskom uredu za vanjsku trgovinu pri austrijskom veleposlanstvu, također naglašava sigurnost zlata kao investicije, pogotovo u vrijeme, kada se sustav institucija i ekonomski sustav nalaze pred stalnim izazovima.

"To je vrlo stabilna investicija, nešto što se može prenositi kroz generacije. Posebno u današnje vrijeme je to sigurna investicija kada se gledaju sustavi socijalnog osiguranja, mirovinski sustavi, to je čuvanje imovine na vrlo siguran način", zaključuje Holocher-Ertl.

Izvor: Al Jazeera