Oglasi

U vrijeme krize, o štednji uče i djeca

Kakav uzor djeci mogu biti vlade regije istraživao je reporter Al Jazeere Jakov Avram.

U vremenu krize, o važnosti štednje uče čak i djeca. 

Državni budžeti zemalja regije za 2013. najbolje se mogu opisati kao restriktivni.

Njih su vlade, uz česte salve protesta, usvajale koncem protekle godine.

Kako izvještava reporter Al Jazeere Jakov Avram, sam pojam "štednja" postao je toliko učestao posljednjih godina, da i osnovci sve više raspravljaju o njegovom značenju.

Avram je posjetio jednu sarajevsku osnovnu školu, gdje su mališani nakratko prekinuli odmor i vratili se u školske klupe, na dodjelu knjižica.

Odricanje roditelja

"Učenike drugog razreda ove sarajevske osnovne škole uskoro očekuje drugo polugodište nakon sezone praznika. Za to vrijeme mnogi od njih slobodne dane provode na obližnjim planinama, uživajući u zimskim radostima. A, to nije jeftino", javlja Avram.

"Njihovi roditelji znaju to najbolje. Da bi im mogli osigurati sretno djetinjstvo, često biraju put vlastitog odricanja i štednje i postepeno uče svoju djecu o važnosti ovih životnih vrijednosti."

Kako kaže jedna učenica drugog razreda, "ne želim da odmah sav novac potrošim, nego želim da mi nešto ostane ako mi nešto bude jako puno potrebno, ili ako nešto lijepo vidim".

Njen školski kolega dodaje: "Ako je to skupo, ja bih kupio, ali bih prvo trebao razmisliti - ako mi ne treba, da ne kupim".

Kako je kazao Avram, u drugom polugodištu ova djeca će dobiti priliku da poprave ocjene i nadoknade sve što su propustili u prethodnom periodu.

Slična sudbina čeka i one koji kreiraju njihov životni ambijent, samo što je za vlade iz regije ovo zvono više alarm za uzbunu.
Hrvatska vlada, koja je krajem 2011. dobila podršku za četvorogodišnji mandat, suočila se sa ozbiljnim izazovima.

U tom trenutku u zemlji je bilo 315.000 nezaposlenih. Godinu kasnije, brojka je porasla za 50.000.

U istom periodu, bruto društveni proizvod (BDP) pao je s tadašnjih -0,4 posto na -1,9 posto.

Protesti sindikata u Hrvatskoj

Potom je bonitetna agencija Standard & Poor's spustila hrvatski kreditni rejting. Glavni razlog bio je njihova ocjena da je budžet za 2013. nerealan i preambiciozan.

Sabor ga je ipak usvojio. Prema budžetu, planirani prihodi iznose 15,1 milijardu eura, a rashodi 16,6 milijardi.

Predviđeni deficit je 1,3 posto BDP-a, odnosno 1,45 milijardi eura.

Usvajanje budžeta izazvalo je proteste sindikata, koji smatraju da će planirani rezovi naštetiti sektorima zdravstva i obrazovanja.

No, ovi potezi Hrvatskoj osiguravaju kakvu-takvu mogućnost održive fiskalne stabilnosti. U suprotnom, Međunarodni monetarni fond (MMF) će biti realna opcija.

Ekonomisti od vlade očekuju mnogo više u 2013.

"Dvije tisuće i trinaesta godina je nekakva krajnja godina, pogotovo s obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju gdje treba provesti one dubinske, strukturne reforme", kazao je Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke.

Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kaže da  "nije izlaz ni MMF, ni bez MMF-a".

"U svakom slučaju, izlaz, sa jedne polazne osnove, je stručna i konzistentna ekonomska politika koja odgovara zahtjevima hrvatskog gospodarstva."

Naročito teško će biti hrvatskim građanima. Od ove godine, primjerice, na hljeb i mlijeko plaćaju, pet posto poreza na dodanu vrijednost. Nulta stopa PDV-a je ukinuta.

I građani Srbije morat će stezati kaiš u ovoj godini. Prema planu nove Vlade, fiskalna konsolidacija zasniva se na poreskoj reformi, te ograničenom rastu plata zaposlenih u javnom sektoru i penzija.

Velik deficit budžeta u Srbiji

Budžet Srbije, koji nije podržala opozicija, za narednu godinu predviđa deficit veći od milijardu eura, odnosno 3,3 posto BDP-a. To znači da je cilj gotovo prepoloviti trenutnu stopu od 6,1 posto BDP-a.

U Vladi su optimistični.

"Šta je naš princip bio? Da novac ide samo za perspektivne projekte, za razvoj perspektivne ekonomije, a da ne finansiramo nepotrebne birokratske projekte. Ovaj budžet je istovremeno signal administraciji da više nema šale, a privredi da više nema neozbiljnosti", kazao je u oktobru Mlađan Dinkić, ministar finansija i privrede Srbije.

Ni u Crnoj Gori usvajanje budžeta za 2013. nije prošlo bez oštrih polemika.

Kako ne bi otpuštala radnike u javnoj upravi, Vlada će sa tri posto više oporezovati plate onih koji primaju više od 400 eura.

Umjesto sa devet, bit će oporezovane sa 12 posto.

I ostale Vlade u regiji odlučile su se na uvođenje nepopularnih mjera, kako bi izbjegle pomoć kreditora. Građani su demonstrirali  i u Sloveniji.

Za Bosnu i Hercegovinu bilo je kasno. Novi aranžman s MMF-om  bio je neizbježan.

"U zemlji u kojoj su politička previranja pomalo zasjenila tešku ekonomsku situaciju, s nestrpljenjem se iščekuje svaka nova tranša međunarodne finansijske pomoći. I to se još zadugo neće promijeniti", kazao je Avram.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.