Oglasi

U sredini u kojoj se pričaju samo tužne priče - jedna pozitivna

Kulturno-vjerska manifestacija 'Dani Hasana Kaimije' ove godine je u Zvorniku održana 17. put.
Muftija Vahid ef. Fazlović i Mustafa Muharemović sa Salihom Brkićem, ovogodišnjim dobitnikom Povelje Hasan KaimijaUstupljeno Al Jazeeri

Povodi okupljanja u Podrinju tokom kasnog proljeća i skoro cijelog ljeta su tužni i teški. Ipak, u tom dijelu Bosne i Hercegovine održava se i manifestacija koja je, baš kako kažu organizatori, „svjetlo koje unosi optimizam i tako se svaki puta osjećamo kada joj u junu prisustvujemo“.

Riječ je o kulturno-vjerskom manifestaciji "Dani Hasana Kaimije" koja je ove godine 17. put održana u Zvorniku.

Prva manifestacija je održana u septembru 1991. godine, a organizator je, kako prve, tako i svih ostalih, Islamska zajednica u BiH, odnosno Muftijstvo tuzlansko. Bila je to godina u kojoj je obilježeno 300 godina od smrti Hasana Kaimije. To je bio prvi ozbiljan nastup Islamske zajednice u Zvorniku u javni prostor sa duhovnim i kulturnim sadržajima.

Novi početak manifestacija je imala 2004. godine. Još uvijek je bila rana faza povratka Bošnjaka u Podrinje, a u gradove posebno.

Čuvanje univerzalnih vrijednosti

„Dani Hasana Kaimije su najvažnija kulturno-vjerska manifestacija koja se već sedamnaest godina održava u Podrinju, u Zvorniku i drugim gradovima. Smatramo važnom činjenicu da su njeno pokretanje inicirali Zvorničani koji su se, nakon povratka u svoje domove, obnove džamija i džemata, odlučili i na obnovu kulturne baštine Bošnjaka u ovome gradu i cijelom Podrinju. Manifestacijom se čuva i identitet Zvornika, grada u kojem Bošnjaci imaju veliku prošlost i velike ljude kao što je Hasan Kaimija koji je ovaj grad neizmjerno volio. Ovom manifestacijom želimo doprinijeti da svi oni koji vole Zvornik trajno ostanu u svome gradu i uz svoj grad, te čuvaju i promoviraju univerzalne vrijednosti ovoga mjesta i njegove povijesti“, kaže Vahid ef. Fazlović, muftija tuzlanski i predsjednik organizacionog odbora „Dani Hasana Kaimije“.

Manifestacija je nazvana po znamenitom Hasanu Kaimiju koje je živio i umro u Zvorniku 1691. godine. Po mnogo čemu zanimljiva ličnost koja je uvijek u Podrinju, a posebno u Zvorniku imala svoje mjesto i poštovanje. Očuvano je njegovo turbe, očuvana su sjećanja na na njegov lik i doprinos ovom kraju.

„Svakako treba imati u vidu i njegov doprinos bošnjačkoj književnosti i duhovnosti. Sa ovom manifestacijom su samo pomaknute granice naše spoznaje o ovom velikanu. Ne smijemo propustiti kazati i koliki je njegov doprinos i to da se u manifestaciji pod njegovim imenom afirmiše naša pismenost, kultura i tradicija“, kaže Mustafa Muharemović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik i čovjek koji je uključen u organizaciju Kaimijinih dana od prve godine.

Iako manifestaciju organizira Islamska zajednica, a njenim sadržajima uglavnom prisustvuju Bošnjaci, i njihove komšije su, na različite načine, dio ovog kulturnog događaja.

„Ovom prilikom želimo ukazati na otvorenost programa u okviru Kaimijinih dana. Ova manifestacija svake godine ugosti i brojne znanstvenike i književnike iz država regiona. Ponosni smo na to opredjeljenje ka poštovanju kultura drugih naroda. To je za svoga života zagovarao velikan ovoga grada, pobožni čovjek, književnik, pjesnik i sufija Hasan Kaimija. U vrijeme kada sve češće slušamo poruke mržnje, ova manifestacija je svijetli primjer da u Podrinju, u Bosni i Hercegovini, može i treba biti drugačije“, mišljenja je muftija Fazlović.

Razbijanje predrasuda i barijera

Bosna i Hercegovina je, ističe Fazlović, istinska kolijevka najboljih ljudskih univerzalnih vrijednosti, a naša je obaveza da to sačuvamo i prenesemo na naredne generacije. Poruka ove manifestacije se ogleda u promoviranju univerzalnih ljudskih vrijednosti koje onima koji još uvijek u ovoj zemlji žive u dubokoj tmini može pokazati svjetlo i sve nas uputiti na veće međusobno poštovanje i saradnju. Sigurni smo da takvoj društvenoj atmosferi treba neprestano težiti na istoku naše domovine, u Podrinju, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Na tim vrijednostima ćemo istrajavati, ako Bog da, a za što može biti dokaz i dobar primjer ova kulturno-vjerska manifestacija.

Kaimijini dani mnogo znači za Podrinjce. Po njoj se prepoznaju, ona se razvijala sa njihovom ponovnom integracijom u lokalnu zajednicu.

„Ona je jedna pozitivna priča u sredini gdje se pričaju još uvijek tužne priče - traženja nestalih, identifikacijama eshumiranih skeletnih ostataka iz brojnih grobnica, klanjanju kolektivnih dženaza, obilježavanju godišnjica zločina nad članovima naših porodica, posjeta brojnim stratištima. Neka od tih stratišta su nekada bili objekti kulture i prosvjete, a danas nas samo podsjećaju na zločine. Upravo ova manifestacija nas okuplja na onome što bi trebala biti naša trajna orijentacija, a to je da se nametnemo sa visokim kulturnim i duhovnim vrijednostima, jer je to ono što u krajnjem doprinosi da dobro bude pobjedi dobra nad zlim. Ova manifestacija nam je pomogla da se razbiju određene predrasude i barijere koje su postojale prije 15 i više godina“, govori Muharemović.

Ovogodišnju Povelju Hasana Kaimije za životno djelo dobio je doajen bh. novinarstva Salih Brkić. Priznanje koje je uručeno Brkiću, istaknuto je, ujedno je i priznanje uvaženoj novinarskoj profesiji, priznanje svim novinarima koji su ustrajni u traganju za istinom i očuvanju ljudskih vrijednosti.

„Salih Brkić je bio svjedok i sačinio zapis o prvoj manifestaciji Dani Hasana Kaimije (1991.). Salih Brkić je pratio sve ono što su Bošnjaci Zvornika, ali i drugih mjesta Podrinja proživjeli u teškom vremenu od 1992. do 1995. Isto tako predano je izvještavao o otkrivanju masovnih grobnica i našem povratku svojim domovima“, govori Muharemović.

Priznanje za Saliha Brkića

Iza Brkića je mnogo godina rada i nagrada,  ali Povelja za životno djelo za njega, kaže, zaista, ima veliki značaj.

"Ponosan sam što su organizatori ocijenili da sam zaslužio to značajno priznanje, a za višedecenijski istrajan rad u borbu za istinu i pravdu. Hasan Kaimija je bio veliki borac za istinu i pravdu, štitio je potlačene i sirotinju ne gledajući na vjeru, čak je sa mimbera često kritikovao vlast tražeći pravednost prema svakom čovjeku.  Zato mi je i ponos sve što je u obrazloženju dodjele priznanja za moj rad rekao uvaženi muftija Fazlović“, kaže Brkić.

Teško mu je bilo raditi sve ove godine. Od Podrinja do Grapske, Bosanskog Šamca, Brčkog, Bijeljine i drugih mjesta vidio je i kamerom zabilježio  više od stotinu masovnih grobnica, a pri tom vidio oko 8.000 žrtava zločina i genocida.

I oni koji su se vratili u Podrinje, ističe Brkić, zbog izostale pravovremene pomoći sada odlaze.

Najtužniji je kad na aerodromima vidi porodice sa djecom i njihove torbe. Odlaze daleko, a Bosna nema više niti jednog djeteta da bi ga se odrekla.

Iako u penziji Brkić i dalje radi na brojnim projektima. Ističe da ima dvije velike želje kada su u pitanju njegovi projekti.

„Prvo, da osiguram sredstva za polovnu opremu i hard diskove kako bih digitalizirao i trajno sačuvao svoju veliku videoarhivu za povijest Bosne i Bošnjaka. Sam pokušavam koliko mogu, ali je to nedovoljno. Drugi moj plan jeste da napravim i poklonim majkama i ženama Srebrenice, kao i Memorijalnom centru Potočari, dugometražni dokumentarni film 'Srebrenica moja'. Nadam se zdravlju kako bih ovo i uradio“, ističe Brkić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.