U Srbiji više od 400.000 radnika nacrno

Nevladine organizacije ukazuju da je u Srbiji rad nacrno masovniji nego ikada, a radnici bez ikakvih prava, bez zdravstvenog i penzionog osiguranja

Prema procjenama, više stotina hiljada ljudi u Srbiji radi nacrno, bez ugovora s poslodavcem. Nevladine organizacije, okupljene oko kampanje "Crno na belo", ukazuju da je rad nacrno vjerovatno masovniji nego ikada, a država još nije odlučna u obračunu sa sivom ekonomijom.

Vozač kamiona Pavle Petrović je 14 godina u poslu, a u radnoj knjižici ima samo četiri godine staža, izvještava iz Beograda Jelena Milutinović, reporterka Al Jazeere.

Petrović radi nacrno jer mu ugovor o radu niko ne nudi. Kaže, dosadilo mu je da šuti, pa je odlučio otkriti kako funkcioniraju mnoge firme koje se u Srbiji bave međunarodnim transportom.

"Vrlo je jednostavno. Dobijete ključ od kamiona, ta špedicija radi papire, vi natovarite, nema nikakvog putnog naloga, nema nikakvog pokrića da ste krenuli sa njegovim vozilom na put, niko to ne daje, da bi se oni ogradili i zaštitili. Kada vam ostane dužan 2.000-3.000 evra, nemate način da dokažete da ste radili kod njega, nemate ugovor o radu, nemate pečat u radnoj knjizici", kaže Petrović i pojašnjava da postoji samo jedan način da dokaže da radi za neku kompaniju - sud.

Ključna reforma inspekcija

Ali, za taj put Petrović nema ni novca, ni vremena. Pokušao je neke firme za koje je radio prijaviti finansijskoj, tržišnoj i inspekciji rada. Svi su mu odgovorili da za njegov slučaj nisu nadležni. U Inspekciji rada, međutim, odgovaraju da jesu nadležni, ali poslodavca u prekršaju, kažu, moraju uhvatiti na licu mjesta.

"Zaposleni neka prijavi i inspekcija će doći, ustanoviće tu činjenicu, ali ako on putem telefona kaže da je radio i da je ostao bez posla, mi kod poslodavca nemamo mogućnost da to utvrdimo, jer nemamo nijedan dokument da je radio", kaže Dragoljub Peruača iz Inspekcije rada.


Radojka Nikolić o radu na crno u Srbiji

Nevladine oganizacije zbog ovakvih slučajeva ukazuju da je ključna reforma inpekcijskog nadzora. Broj onih koji rade nelegalno, prema njihovom stavu, jasno pokazuje da u Srbiji ne postoji volja države da se obračuna s radom nacrno.

"U zemlji u kojoj se brojka nezaposlenosti kreće ka 30 odsto to je verovatno objašnjenje za ovakvo rezonovanje države. To je začarani krug, jer građani žele bilo kakav posao, poslodavci hoće minimum poslovanja, a država socijalni mir. To je pakt, ustvari, tri strane", objašnjava Anđelka Marković iz organizacije "Crno na belo".

Bez zdravstvenog osiguranja

Koliko je radnik nacrno obespravljen na težak način iskusio je Petrović. Tokom jedne vožnje u Poljskoj doživio je tešku saobraćajnu nesreću. Prebačen je u lokalnu bolnicu, ali nije sačekao liječenje. Kako kaže, s povredama opasnim po život napustio je bolnicu jer nije bio osiguran.

"Ja sam nazvao disponenta, tražio mi doktor broj osiguranja, da bi mi on rekao da nema, da nisam osiguran uopšte, ni u Srbiji, ni preko granice, i onda mi je rekao da pobegnem iz bolnice", kaže Petrović.

Priče slične ovoj moglo bi u Srbiji ispričati više stotina hiljada ljudi. Statistike o broju onih koji rade nacrno razlikuju se, a procjene se kreću od 400.000 do milion ljudi.

"Ako se u obzir uzmu neplaćeni doprinosi, može se izračunati da država zbog rada nacrno gubi najmanje milijardu eura. To bi bilo taman toliko da se pokrije polovina budžetskog deficita", izvještava Milutinović.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.