U Srbiji siromašno 1,8 miliona ljudi

Približno 24,5 posto stanovništva (1,8 miliona građana) Srbije je siromašno, pokazuje „Mapa siromaštva u Srbiji“, izvještaj koji su radili Republički zavod za statistiku ove države i Svjetska banka. Na osnovu popisa stanovništva iz 2011., izvještaj je uspoređivao rizik od siromaštva po općinama.

„Većina će se praviti da ovu ženu ne primećuje. Ona je tek ispružena ruka koju valja zaobići“, iz Beograda javlja novinarka Al Jazeere Jelena Glušac.

Ova žena se zove Jovanka, ima 70 godina i za prolaznike, kao i za sistem, je nevidljiva.

Kaže kako živi od milostinje, ljudi joj daju malo brašna i krompira, a na pitanje ima li penziju ili socijalnu pomoć govori:

„Nemam, da imam ne bih ni došla. Ništa, ništa ja nemam. Bila sam u socijalno. Dali su mi stvari, a para nema. I dali za jelo malo.“

Malo sredine u Gadžinom Hanu

Ovo nije neuobičajena slika za prijestolnicu Srbije, države na čijem je jugu siromaštvo način života.

Tako je u općini Gadžin Han, gdje je prosječna plata 240 eura, a starost stanovnika 55 godina.

Stanovnici se žale na male penzije, male plate, malu kupovnu moć i vrlo težak život.

„Ko ima- ima, ko nema – nema, sredine ima, ali malo“, dodaju.

Nakon propale privatizacije pet društvenih firmi poslije 2000. godine, sva su otišla u stečaj. Polovina radno sposobnog stanovništva ovdje je nezaposlena.

„To može da se reši samo zapošljavanjem, zatim vraćanjem dela ljudi, jer procene su da u Nišu živi preko 35.000 ljudi koji su opet, i u Nišu, dobrim delom bez posla, izgradnjom započete hladnjače, otvaranjem nekog radno intenzivnog pogona gde bi se zaposlila i ženska radna snaga. Zatim, razvojem i poljoprivrede jer su to neiskorišćeni resursi, otvaranju rudnika kalcita, samo zapošljavanjem i nikako drugačije“, ističe predsjednik općine Saša Đorđević.

Isto misle i u državnoj upravi. Državni sekretar ministarstva rada Srbije Nenad Ivanišević najavljuje reformu socijalnog zakonodavstva i novi zakon o socijalnoj zaštiti koji bi omogućio zapošljavanje onih siromašnih građana koji mogu da rade.

Čeka se bolja strategija

Međutim, koliko ih umjesto plate prima socijalnu pomoć, ne znaju.

„Teško je reći koliko ljudi prima socijalnu pomoć jer je to promenjiva kategorija. Iz dana u dan, pogotovo kad govorimo o novčanim davanjima koja su u nadležnosti lokalne samouprave, tako da ne možemo reći danas koliko tačno prima socijalnu pomoć“, kaže Ivanišević.

Mapa siromaštva u Srbiji samo je potvrdila već dobro poznatu situaciju, ali i pokazala kako je jaz u riziku od siromaštva ogroman: od Beograda, gdje je manji od pet posto, do Tutina u jugozapadnoj Srbiji, gdje je iznad 60 procenata.

„Ovo je važan izvještaj koji pokazuje koji dijelovi Srbije su u većem riziku od siromaštva od ostalih. Na taj način i pažnja države usmjerava se na područja kojima su investicije najpotrebnije, kako bi bili kreirani najbolji uvjeti za ekonomski razvoj“, smatra Tony Verheijen, šef kancelarije Svjetske banke u Beogradu.

Čekajući na bolju strategiju, najsiromašnije općine odumiru – u Gadžinom Hanu za posljednjih 30 godina broj stanovnika se prepolovio, a mnogima ni izmjene zakona o socijalnoj zaštiti neće mnogo pomoći.

Izvor: Al Jazeera