U Srbiji dogovori o novoj agrarnoj politici

Uprkos najavi da će Srbija početkom ove godine dobiti Strategiju dugoročnog razvoja poljoprivrede i sela, to se još nije dogodilo, iako je namjera da ta zemlja što prije uđe u društvo zemalja s visoko razvijenim agrarom.

Reporter Al Jazeere Nebojša Grabež je istraživao koliko je to realno.

Porodica Prodanović iz šumadijskog sela Blaznava generacijama živi od proizvodnje voća. Tradiciju prethodnika pedesetpetogodišnji Tomislav podigao je na nivo jednog od najuspješnijih voćara u Srbiji.

Godišnji prinosi po hektaru su po 50 tona jabuka i krušaka, 30 tona breskvi i rekordnih 20 tona višanja.

“Ove godine je na jugu Srbije bilo od osam do deset tona. Najveći prinos je bilo deset tona. Ovde se pojavilo 20 tona.”

Nema nerodnih godina

U ovim voćnjacima nema nerodnih godina. Zahvaljujući sistemu navodnjavanja “kap po kap”, prošlogodišnja suša, koja je uništila poljoprivredu Srbije, kao da je zaobišla njihovo imanje, kaže Tomislav Prodanović, poljoprivrednik.

Njegov sin Mihajlo Prodanović objašnjava: “Vodu uzimamo iz dva bunara. Ona dolazi u jedan sabirni bunar. Tu je i velika pumpa, koja gura vodu u sveukupan sistem. U nju je uključeno i dodavanje đubriva kroz vodu i to pomaže u ostvarivanju vrhunskih prinosa.”

Više od 90 posto prinosa sa 25 hektara voćnjaka odlazi u Rusiju. Ostatak se rasproda na domaćem tržištu.

Tokom berbe ovdje posao ima skoro 150 radnika. Tomislav kaže da bi ozbiljnijim ulaganjem u ovu granu poljoprivrede država mogla imati velike koristi.

“Trebalo bi dosta pomoći ljudima u opremi, u navodnjavanju, u hladnjačama, jer to ide sa tim. To ide jedno s drugim. Ako nema vode i hladnjače, sve je to badava.”

Želje Prodanovića uklapaju se u namjere stratega agrara da obezbijede Srbiji bolju poziciju na svjetskom tržištu.

“Srbija do sada nije imala takvu strategiju koja bi trasirala put ka toj tački, da budemo visoko razvijena agrarna zemlja u kojoj će ljudi živeti dobro ukoliko budu i produktivni, kao što su produktivni ljudi u Evropskoj uniji (EU)”, kaže Zaharije Trnavčević, predsjednik Agrarnog vijeća.

Bogata godina

Stručnjaci procjenjuju kako bi samo na izvozu žitarica Srbija godišnje mogla inkasirati bar milijardu eura. A s voćem, povrćem, mesom i viškovima druge hrane i više od deset milijardi eura.

I dok dogovori o agrarnoj politici traju, Prodanovići već planiraju sljedeću sezonu. U toku je rezidba voćaka, koja pokazuje da će i ovo biti bogata godina.

Što se tiče ideje da Srbija postane “bašta Evrope”, Mihajlo Prodanović kaže: “Realna je koliko je država realna. Teško je poverovati da će to biti ostvarivo u doglednoj budućnosti.”

Ukoliko Srbija želi osvojiti visoku poziciju u Evropi, morat će prvo dostići svoje susjede.

“Naprimer, Hrvatska od poljoprivrede trenutno ostvaruje trostruko više prinosa od Srbije”, javlja Grabež.

Izvor: Al Jazeera