Oglasi

U Srbiji cvjeta praksa ‘sitnog’ mita

Istraživanje organizacije Transparentnost Srbija pokazuje da je 15 posto građana bar jednom u protekloj godini dalo mito.

0tYYNChpo7A

Globalni barometar korupcije, istraživanje koje je provela organizacija Transparentnost Srbija, pokazao je kako se procjenjuje da je u Srbiji u posljednjih godinu dana bilo gotovo 374.000 slučajeva sitne korupcije te da je od 68 ispitanika, koji su imali kontakt s pojedinim institucijama, 22 posto dalo mito makar jednom u posljednjih godinu dana.

Kako su pokazali rezultati tog najvećeg svjetskog istraživanja o iskustvima građana s korupcijom, to znači da je 15 posto ukupnog broja građana dalo mito.

Programski direktor TS-a Nemanja Nenadić rekao je da se u tom istraživanju mjeri stvarno iskustvo koliko ljudi podmićuju i da obuhvata podatke o realizovanom mitu.

Profesor Vladimir Goati kaže da je korupcija, poslije nezaposlenosti i niskog standarda, za građane na visokom trećem mjestu najvećih problema koje bi Vlada Srbije trebala riješiti.

Navodeći da cijeli javni sektor nije obuhvaćen istraživanjem, već pojedine oblasti, Nenadić kaže kako je Globalni barometar korupcije pokazao da je 31 posto ispitanika u posljednjih godinu dana dao mito saobraćajnoj policiji, 14 posto nekome u zdravstvu, a 12 posto za dobijanje službenih isprava.

Sitna korupcija ne bude otkrivena

Istraživanje je pokazalo i da je sedam posto ispitanika dalo mito u oblasti socijalnog osiguranja, šest posto u osnovnom i srednjem školstvu, a četiri posto u visokom obrazovanju.

Kada je riječ o utisku građana o korumpiranosti, 34 posto smatra da su korumpirani direktori preduzeća i poreski službenici, 33 posto misli da su to odbornici u tijelima lokalne uprave i policija, 32 posto kaže da su to sudije i državni službenici, 27 posto smatra da su to predsjednik, premijer i narodni poslanici, dok 20 posto misli da su to vjerske vođe. 

Nenadić je naveo kako je projekcija da je prošle godine u Srbiji bilo gotovo 374.000 slučajeva sitne korupcije, ali da je u stvarnosti ima mnogo više.

Glavni problem je, kaže, što sitna korupcija ne bude otkrivena, a mjere koje su državni organi primjenjivali, za sada još nisu imale efekta.

Nenadić navodi da se građani često odlučuju da ne prijave sitnu korupciju te da je istraživanje pokazalo kako 30 posto građana smatra da se korupcija ne prijavljuje zbog straha od posljedica. 

Još veći je problem, kaže, što ljudi ne vjeruju da bi prijavljivanjem doprinijeli rješavanju problema i što četvrtina građana i ne zna kome bi se trebali obratiti. 

Potrebna akcija države

To je, smatra Nenadić, razlog za snažnu akciju države kako bi se ljudi ohrabrili da prijave korupciju, ali ne raznim spotovima, nego kroz konkretnu akciju tužilaštva i drugih organa da do kraja dovedu svaki prijavljeni slučaj sumnji na korupciju. 

Istraživanje je pokazalo i kako 44 posto ispitanika smatra da Vlada Srbije loše vodi borbu protiv korupcije, dok 28 posto smatra da se Vlada dobro bori protiv nje. 

Nenadić kaže i da 40 posto ispitanika smatra da se nivo korupcije nije smanjio u odnosu na period prije četiri godine, 26 posto misli da je došlo do smanjenja, dok se 40 posto ne izjašnjava. 

Istraživanje neposrednog iskustva građana s korupcijom bilo je fokusirano na osam sektora: saobraćajna policija, zdravstvo, javne službe koje izdaju službene isprave, obrazovni sistem, pravosuđe (građanske parnice), službe nadležne za naknade za nezaposlene i za druge naknade u okviru socijalnog osiguranja. 

U Srbiji je terenski dio istraživanja proveden od 26. novembra 2015. do 22. februara 2016. na reprezentativnom uzorku od 1.508 ispitanika. 

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.