U Škorinom opasanom dvorištu nema mjesta za sve

Nakon (ne)uspjeha na predsjedničkim izborima Miroslav Škoro je nedavno učinio ono što je u noći izbornog poraza najavio – osnovao je političku stranku, nazvao je po sebi Hrvatski domovinski pokret Miroslava Škore i predstavio svoje suradnike.

Pri tome, Škoro uporno inzistira na tome da je on utemeljio pokret, a ne političku stranku, iako je to politička stranka koja u svome nazivu nosi riječ pokret kao i niz, sličnih krajnje desnih stranaka, diljem Europe. Taj pokret i stalno pozivanje na narod trebale bi sugerirati da iza njega stoji masa ljudi koji napeto čekaju parlamentarne izbore kako bi doveli „škoriste“ na vlast.

Na predsjedničkim izborima osvojio je glasove 465.704 birača te bio svega dva posto iza Kolinde Grabar Kitarović i tako ostao bez drugog kruga izbora. Iako mu je slogan tijekom predsjedničke kampanje bio „Sad il’ nikada“, Škoro se odlučio ipak okušati još jednom i nastaviti političku karijeru te su mu upravo glasovi koje je osvojio kapital za daljnji politički put.

Gazda svog dvorišta

Prema posljednjim istraživanjima njegova stranka zauzima treću poziciju i podupire ju 11,5 posto ispitanika što je ipak malo skromnije od potpore koju je dobio na predsjedničkim izborima i još uvijek daleko od pokreta.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Pri razmatranju potencijalnog uspjeha Škorine stranke treba uzeti u obzir i njegove potencijalne koalicijske partnere. Stranke koje su podržavale Škoru tijekom predsjedničke kampanje – Most i Suverenisti, u miraz, po posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, donose još 5,7 posto. Naravno, kao i uvijek kad su u pitanju stranke krajnje desnice u Hrvatskoj ništa nije sigurno pa tako ni koalicija svih ovih aktera. Međutim, ono što je tu važnije je da se iz razmatranja potencijalnih koalicijskih partnera, ali i njihove suradnje tijekom predsjedničke kampanje, jasno može iščitati smjer politike koju zastupa Miroslav Škoro.

Smjer njegove politike kao da je prepisan iz njegove pjesme U mom dvorištu gdje pjeva o tome kako je kupio žicu i stupove, ogradio se i sad je gazda u svom dvorištu, živi mimo svijeta, a onima što smeta kako radi ti nemaju prava glasa u njegovom dvorištu i ih još na kraju sve sočno opsuje.

Isti desni populizam

Preneseno iz pjesme u politički program to izgleda ovako: kod Škore dominira orbanovski stav prema migrantima, manjinama, Europskoj uniji i slično. Granicu bi tako trebalo ograditi, čak štoviše, postaviti fortifikacijske utvrde i vojsku. Nacionalnim manjinama bi pokazao gdje im je mjesto, a njihovu zastupljenost u parlamentu bi regulirao po vlastitoj procjeni prikladnosti i uredio im način rada. Protivi se udomljavanju djece od strane istospolnih parova, zabranio bi pravo žene na izbor kad je u pitanju pobačaj te se protivi uvođenju eura. Sve ovo nije ništa novo u odnosu na ono što su do sada na hrvatskoj političkoj sceni predstavljali Most, Suverenisti i ostali desni akteri u vidu nekih pojedinaca ili građanskih inicijativa.

S druge strane, na neka konkretnija pitanja o vođenju države, gospodarstva i porezima Škoro nije davao konkretne odgovore, ali na takav način komunikacije je naviknuo javnost. Prije službene kandidature nije htio odgovarati na neka pitanja jer je, kao što je tad tvrdio, on obični građanin pa će o tome kad krene kampanja, zatim da će odluke prepustiti narodu kroz referendume. Potom je govorio da se javnost suzdrži dok se ne osnuje stranka, a sad se čeka da u suradnji s partnerima definira konkretnije politike jer ipak on, po njegovim riječima, nije ‘sveznajuća Marica’. Dakle, isti desni populizam koji smo slušali do sad.

Narativ o važnosti čvrste granice

Osim toga, ni kod posljednjih događanja vezanih uz širenje korona virusa Škoro nije propustio priliku istaknuti ili barem natuknuti svoja razmišljanja. Tako je u statusu na svom Facebooku istaknuo važnost samostalne proizvodnje hrane kako bi Hrvatska bila neovisna o bilo kome. Potpuno je izlišno komentirati ideje o samodostatnosti u današnjem društvu i podsjećati koji režimi i ideologije su se oslanjali na takvu ekonomsku ideju.

Također, u kontekstu širenja virusa istaknuo je da nas to podsjeća koliko su važne čvrste i sigurne granice. Iako svi relevantni stručnjaci tvrde kako virusi ne poznaju granice, rase ili nacionalnost, Škoro je spremno iskoristio trenutnu situaciju da pokuša ojačati narativ o važnosti čvrste granice. Predstavljaju li migranti ili netko drugi ekvivalent smrtonosnom virusu u tom narativu se to ipak ne navodi eksplicitno, ali se između redova jasno može zaključiti kamo priča vodi.

Naravno, nacionalne države su se sad odlučile uvesti snažnije kontrole u ovoj situaciji zbog ograničavanja širenja virusa, ali situacija pokazuje važnost međusobne suradnje i solidarnosti koja ne poznaje granice. Od međusobne suradnje znanstvenika na traženju cjepiva do slanja pomoći kao npr. u slučaju Kine i Kube koje su priskočile Italiji u pomoć.

Samodostatnost mimo svijeta

Škoro u svome stilu navodi i nacionalni napredak kroz oslanjanje na vlastito znanje što je u potpunoj suprotnosti s realitetom u kojem znanstvenici surađuju bez obzira na granice. Najbolji hrvatski znanstvenici na prestižnim sveučilištima i institutima diljem svijeta rade sa svojim kolegama iz Kine, Velike Britanije, Indije, SAD-a i slično, rade na rješenjima koja bi trebala pomoći čovječanstvu.

S druge strane, ideje koje predstavlja Škoro bi nas ograničile na vlastito dvorište, opasano fortifikacijskim utvrdama, bazirano na samodostatnosti, mimo svijeta, uzele pravo glasa i pošalje u rodni kraj. I onda vi uđite u to dvorište.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera