Oglasi

U Sarajevu se plaše Skendera Kulenovića, komuniste i partizana

Djela bosanskohercegovačkog pisca i pjesnika danas su reducirana, a izbori iz njegovog opusa uglavnom su ideološki motivirani.
Skender Kulenović (u sredini), Vladimir Velebit, Đuro Pucar Stari i Vaso ButozanWikipedia

Malo je koji bosanskohercegovački pjesnik uspio ostaviti tako dubok trag među čitaocima koji su odrastali s uvjerenjem da je antifašizam ispravan odnos prema svijetu kao što je to bio Skender Kulenović. Nedvosmislena opredijeljenost da piše književnost u kojoj će isticati vrijednosti revolucije i Narodnooslobodilačke borbe učinila ga je svojevrsnim herojem socijalističke Jugoslavije, čak i u vrijeme kad je, zbog kritički intoniranih stranica, padao u nemilost komunističkih vlastodržaca.

Ipak, odnos koji se danas gradi prema Kulenoviću zaslužuje svaku kritiku, jer reduciranje njegovog djela, samo zbog činjenice da je bio komunist i partizan, sramotno je i nedopustivo. Takav odnos za posljedicu je imao zastrašujuće porazan odnos prema piscu o kojem su najafirmativnije govorili, između ostalih, Danilo Kiš i Radomir Konstantinović, kaže književnica Šejla Šehabović.

"Evo primjera o postojanju svijesti o značaju djela Skendera Kulenovića u Bosni i Hercegovini: upravo sarađujem sa studentima Odsjeka za komparativnu književnost u Sarajevu. U planu i programu njihovih studija (na posljednjoj su godini) Skender Kulenović se ne spominje. Oni će diplomirati a da nisu pročitali ništa što je Kulenović pisao."

'Na pravi put sam ti, majko, iziš'o'

Kad govori o načinu na koji se kulturna i književna zajednica odnosi prema Kulenovićevom djelu, Šehabović kaže da se ono namjerno reducira i falsifcira, a najneprijatnija zloupotreba Kulenovićeve poezije je manipuliranje poemom Na pravi put sam ti, majko, iziš'o.

"Kulenovićevu poeziju mnogi zanemaruju, ali ima i gorih postupaka od zanemarivanja. Imam i za to, nažalost, jedan primjer. Prije nekoliko godina bila sam u komisiji koja je ocjenjivala dramske izvedbe školske djece. Jedan od nastavnika bosanskog jezika pripremio je s djecom recitiranje Kulenovićeve poeme Na pravi put sam ti, majko, iziš'o. Dvoje djece u narodnim nošnjama s puno strasti recitiralo je poemu i taman kad su došli do stihova o partizanima, poklonili su se i izašli sa scene! Bez tog dijela ova poema nema smisla. Ne samo da nema smisla, nego je 'osakaćena' na takav način da promovira patrijarhat, za razliku od originala, koji je u sadržaju emancipativan i otvoren, pun nade. Meni je bilo žao i djece i nastavnika. Poslijeratne antologije bošnjačke književnosti štampaju ovu poemu tačno tako: bez kraja, bez nade, bez kmetova, bez partizana, bez nevjeste koja je dovedena 'iz šume'. Jedan dio naše historije i vjerovanja u humanost ovim je bespotrebno i divljački povrijeđen."

Najveći problem koji današnje kulturne elite i političke oligarhije imaju s Kulenovićem je njegova partizanska i komunistička opredijeljenost, pojašnjava Šehabović, koja kaže da problem leži i u činjenici da se resursi u kulturnom i akademskom životu zemlje još nalaze u rukama ljudi "koji misle da je kultura ukras i da su otvorena pitanja opasnost". Kulenović ima nesreću, dodaje Šehabović, da je njegova biografija razlog zanemarivanja njegove književnosti.

"U Sarajevu se nastavnici (dakle, oni koji su plaćeni da odgajaju našu djecu) plaše Kulenovića – komuniste i partizana. U Banjoj Luci postoji Ulica Stojanke majke Knežopoljke, ali nema ulice nazvane po njenom piscu. Slavimo, dakle, pobjede nad fašizmom, ali partizane koji su ih izborili – ne. Volimo, dakle, fiktivne junakinje pjesama, ali se ime koje se 'etnički' ne uklapa ne smije spominjati. Volimo strah, a sloboda nas užasava. Danas sam ponovo pročitala Ševu. Hvala vam što ste me potakli na to."

Poeme koje slave Narodnooslobodilačku borbu

Namir Ibrahimović, nastavnik u Osnovnoj školi "Safvet-beg Bašagić", priču o Skenderu Kulenoviću počinje primjedbom da je čak i ono što je ostalo u čitankama, kao izbor iz pjesnikovog djela, vjerovatno neprimjereno uzrastu djece u osnovnim školama. Odnos prema djelu tog pjesnika najbolje se ogleda u sudbini koju je imala poema Stojanka majka Knežopoljka.

"U biti mislim da nije toliko problem što je junak poeme Srbin, nego zbog završetka u kojem se slavi NOB kao takav, kao što je problem i Kovačićeva Jama i Ševa, jer sve imaju jasan ideološki motiv, zbog kojeg su i bile u čitankama prije toga. Skender Kulenović je u lektiri. Barem što se tiče lektire u nastavnom planu i programu [entiteta] Federacije Bosne i HercegovineH, zastupljen je zbirkom priča Gromovo đule. On se čita sa svojim sonetom Stećak i zastupljen je s pričom Cesta u petom razredu iz iste zbirke, i to je što se tiče osnovnih škola."

Najveća šteta Kulenovićevom djelu nanosi se ideološkom selekcijom, pa su pjesme koje su u vrijeme socijalizma bile uvrštene u lektirski kanon danas izbačene, a naglasak se stavlja na neke druge dijelove njegovog književnog opusa, objašnjava Ibrahimović.

"U godinama poslije rata u čitankama je završila poema Na pravi put sam ti, majko, iziš'o, koja, recimo, u periodu Socijalističke republike Bosne i Hercegovine nije bila istaknuta i nije bila čitana kao njegova bitnija poema i više su pažnje imale Ševa i Stojanka majka Knežopoljka. U ovom dijelu Federacije Bosne i Hercegovine, po federalnom nastavnom planu i programu, bosanskom i hrvatskom, nemate više tih pjesama, ali mislim da u [bh. entitetu] Republici Srpskoj u čitanci još postoji odlomak iz poeme Stojanka majka Knežopoljka. Različiti ideološki oblici čitanja literature doveli su do toga da se iz Kulenovićevog opusa biraju stvari, jer se sastavljači programa vjerovatno nisu htjeli zamjeriti nekom imaginarnom cenzoru, ili stavu vladajuće političke oligarhije, ili općenito vladajuće nacionalne ideologije."

'Sve sam krvavo od života oteo'

Ocjena i renome koje Kulenović danas ima nepravedni su prema veličini pjesnikovog djela, a sličnu sudbinu doživjeli su i drugi pisci koji su se za vrijeme socijalističke Bosne i Hercegovine javno deklarirali kao komunisti, kaže Tamara Sarajlić–Slavnić, viša kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

"Skender Kulenović svakako je velikan bosanskohercegovačke književnosti, a mislim da danas nije dovoljno prepoznat kao takav iz istih razloga iz kojih nisu prepoznati ni neki drugi autori komunistički nastrojeni i lijevo orijentirani. To je problem vremena u kojem živimo, kao što su promijenjeni i nazivi ulica gotovo svih onih koji su bili lijevo orijentirani. Mada i sam Kulenović nekad nije bio zadovoljan umjetničkim dometima svog djela (kako je rekao povodom izlaska Izabranih djela iz štampe: "Sve što sam napisao ja sam krvavo oteo od života. Zato mislim da se ničim nisam potpuno odrazio."), ipak je nesumnjivo da je riječ o velikom poetskom i proznom autoru. Trebao bi da zauzima itekakvo mjesto u čitankama iz bosanskog jezika i književnosti, kako bi mladi koji se sad školuju prepoznali njegovu veličinu i vrijednost. Dok se god politika upliće i u književnost, nema tu nekog realnog pristupa. Skender Kulenović svakako zaslužuje puno veće mjesto nego što ga danas ima."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.