U Sarajevu održan Svjetski bošnjački kongres

U dvorani Doma mladih sarajevskog Kulturno-sportskog centra Skenderija, u subotu je održana Izborna skupština i prvo zasjedanje Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK), javio je izvještač agencije Anadolija.

Predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK) je Mustafa ef. Cerić, odlučeno je na skupu. 

U obraćanju česnicima Kongresa i gostima, Cerić se zakleo da će da će odgovorno i savjesno obavljati ovu dužnost na čast i ponos svih Bošnjaka svijeta, javio je izvještač agencije Anadolija.


Muamer Zukorlić o Svjetskom bošnjačkom kongresu

“Danas i ovdje želimo da nas cijeli svijet čuje, a naši susjedi bez predrasuda razumiju. Mi Bošnjaci smo nacija koja ima obavezu na samopoštovnaje i pravo poštovanja drugih nacija koje drže do svoje časti i drugih naroda koji su predani jednakosti slobode i bratstva. Bosna je svačija, i ovih i onih, pa tako ni BiH zastava ni himna ni nacionalni ponos nisu ničiji, odnosno sve to može biti i ovih i onih”, naglasio je Cerić u obraćanju nakon izbora za prvog predsjednika SBK.

Bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH kazao je da još uvijek postoje oni koji zaboravljaju da je u BiH oduvijek bilo i da će zauvijek biti onih koji u duši nose prave nacionalne i kulturne vrijednosti Bosne. On je dodao da je “Načertanije” Ilije Garašanina svjedočanstvo o multikulturalnom postojanju u BiH i uvjerljivo je za one koji još uvijek pokušavaju izvršiti “i mentalni, nakon biološkog genocida nad Bošnjacima”.

U toku zasjedanja imenovana su i tri potpredsjednika SBK-a, a to su Haris Hromić, Mirza Šabić i Mevlida Serdarević.

Za predsjednika Izvršnog vijeća izabran je Mirsad Čaušević, a imenovano je i 30 članova Senata SBK-a, među kojima su Muamer Zukorlić, Muhamed Filipović, Ejup Ganić, Dževad Jahić, Mehmed Akšamija, itd.

Za nacionalnu zastavu svih Bošnjaka svijeta izabrana je bijela zastava s ljiljanima.


Sanel Kajan o Svjetskom bošnjačkom kongresu

SBK će imati za cilj podržavanje osnivanja i razvoja bošnjačkih nacionalnih institucija, kao što je BANU, Bošnjačka nacionalna fondacija (BNF), Matica bošnjačka, kao i drugih organizacija.

Kongres će raditi na ostvarenju pune slobode Bošnjaka u domovini i dijaspori, očuvanju i afirmaciji suverene i jedinstvene Bosne i Hercegovine, na kao i doprinosu regionalnom i međunarodnom miru i stabilnosti.

Kongresu prisustvuju brojni akademici, političari, zvanice iz diplomatskog kora, te drugi ugledni građani.

Povezivanja Bošnjaka

Potrebno je poduzeti vanredne mjere u cilju povezivanja Bošnjaka, što će biti jedna od uloga Kongresa. S druge strane vanrednost situacije među Bošnjacima se, nažalost, ogleda i u stanju u kome se nalazi država Bosna i Hercegovina. Nedovršena država, ucijenjena država i iznutra i spolja”, kazao je Muamer Zukorlić, glavni muftija Islamske zajednice (IZ) u Srbiji Muamer Zukorlić u kratkom razgovoru za Al Jazeeru.

„Možemo imati saradnju s političkim partijama, ali političke partije ne mogu imati nikakav presudan uticaj u Kongresu, niti mogu iskoristiti kongres za svoje uskostranačke interse”, dodao je.

Zukorlić objašnjava da je “svjetski bošnjački kongres nadstranačka organizacija, ali nećemo biti potpuno apolitični, jer to ne bi imalo nikakvog smisla. Apolitičnost znači aživotnost. Prema tome, SBK će vrlo jasno zauzimati stavove i po važnim političkim pitanjima, ali onim koji su isključivo od nacionalnog značaja.”

Nakon zvaničnog otvaranja Kongresa, predsjednik Odbora za osnivanje SBK muftija Muamer ef. Zukorlić u uvodnom obraćanju je istakao da su učesnici Kongresa danas u prilici postaviti temelj za djelovanje u cilju očuvanja nacionalnog interesa Bošnjaka, prenosi agencija Anadolija. 

“Svi vi danas možete pomoći u očuvanju nacionalnog bošnjačkog interesa, kao i očuvanju suvereniteta i jedinstva BiH, matice svih Bošnjaka. Nakon svih priprema, danas smo u prilici da u svečarskoj i radnoj atmosferi učestvujemo u ovom, za Bošnjake istorijskom činu. Želim vam da se ugodno osjećate, sudjelujete i budete ponosni na priliku da danas budemo ovdje”, naglasio je Zukorlić.

Akademik Muhamed Filipović predočio je prisutnima svoju elaboraciju o temi “Svjetski bošnjački kongres – zašto i kako”. Filipović je rekao da ono što će reći predstavlja vrstu njegovog testamenta, te da će u tome biti otvoren do kraja.

Historija ropstva i segregacija

“Cijeli život borio sam se za priznavanje našeg nacionalnog imena i poštovanje našeg identiteta kao Bošnjaka. U toj borbi, doživljavao sam momente radosti i osjećanje nelagode, jer nismo uspjeli definirati naš identitet, a još više zbog manipulacija sa tim identitetom i imenom, koje i danas traju”, kazao je Filipović.


Filipović: Ljudi različitih vjera i nacija trebaju živjeti u jedinstvu

Podsjetivši na historiju nasilja, koja je počela u 16. stoljeću, Filipović je istakao da je to bila historija ogromnog nasilja, istrebljivanja naroda, uništavanja dobara, historija ropstva i segregacija, kolonijalnog iskorištavanja zemalja i kontinenata, historija zločina bez kazne.

“Rezultat takvog toka istorije je nastanak ne samo terorističkih ideologija, nego su i ustanovljavana i načela jednog mišljenja i kulture i kulturnih ideala kao jedinog izraza napretka onog duha istorije o kojoj govorimo”, rekao je Filipović. On je dodao da “nema harmonije u glazbi koja bi se sastojala samo od jednog tona”, pojasnivši da ljudi različitih vjera i nacija trebaju živjeti u jedinstvu.

Filipović je istakao da bi SBK trebao poslužiti kao sredstvo da se izbjegne odlučivanje o narodu bez tog naroda.

“Uvjeren sam da, ako stvorimo dobre platforme, na dobrom smo putu da ćemo imati uspjeha onoliko koliko se budemo trudili. To znači da sve zavisi od nas, da nećemo ponavljati tužnu istoriju neuspjeha i razočarenja koja nas prati dugo”, kazao je Filipović i poželio učesnicima SBK uspjeh u radu.

Nakon obraćanja akademika Filipovića, javno je pročitana deklaracija SBK-a.

Učesnicima skupa obratio se i predsjednik BANU, akademik Ferid Muhić, koji je ukazao na činjenicu da danas još postoje Bošnjaci koji ne znaju da su Bošnjaci ili se tako ne smiju izjasniti.

“Čovjek koji se javno plaši kazati svoju nacionalnu pripadnost nije emancipiran ni slobodan. Kako je moguće da se taj strah pokazuje samo kod Bošnjaka, čak i 20 godina nakon obnavljanja 1.000 godina starog nacionalnog imena Bošnjak” istaknuo je on. 

Kongresu je prisustvovalo 275 učesnika iz svih dijelova svijeta i svih sfera života.

Izvor: Al Jazeera i agencije