U ponedjeljak počinje osvajanje Marsa

Evropa će u ponedjeljak sa Rusijom započeti novu svemirsku misiju s ciljem da se ispitaju mogućnosti slijetanja na Mars. 

Nakon evropske misije ExoMars 2016, koja je realizirana u saradnji sa Rusijom, uslijedit će još jedna, ExoMars 2018, tokom koje bi na Crvenu planetu trebalo da se pošalje vozilo koje će skupljati informacije na Marsu.

Ruska raketa Proton će nositi sondu za ispitivanja tragova gasa i modul za spuštanje Schiaparelli.

Sonda “Trace Gas Orbiter” (TGO) je teška blizu tri tone, a modul je dobio ime po Giovanniju Schiaparelliju, italijanskom astronomu iz 19. stoljeća.

Lansiranje je zakazano za 10.31 u ponedjeljak, sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu.

Ukoliko sve bude po planu, poslije sedmomjesečnog puta i pređenih 496 miliona kilometara, modul će se odvojiti od sonde 16. oktobra i spustiti na Mars tri dana kasnije.  

Izvor rijetkih plinova

TGO će napraviti detaljnu inventuru atmosferskih plinova Marsa, s posebnim interesom za rijetke plinove poput metana, što upućuje na to da postoji njegov aktivan izvor, geološki ili biološki.

Na Zemlji je 90 posto tog plina iz biološkog izvora i uglavnom nastaje raspadanjem organskih tvari. Njegovo potencijalno otkriće na Marsu moguć je pokazatelj postojanja trenutnog mikro-organskog života na Marsu. Metan, naime, ima ograničeni vijek trajanja.

Godine 2004, evropska sonda Mars Express otkrila je malene količine tog plina na Crvenoj planeti, prenosi Hina.

U međuvremenu će Schiaparelli demonstrirati cijeli niz tehnologija kako bi se omogućilo kontrolirano slijetanje na Mars u budućim misijama.

Veličine manjeg automobila, Schiaparelli bi trebao sletjeti na Meridiani Planum, sletno mjesto američkog robota Opportunity 2004. godine.

Sonda će poslužiti i kao prijenosnik podataka za drugu misiju ExoMars 2018, u kojoj će na Mars sletjeti ‘rover’ zajedno s površinskom naučnom platformom za koju su zaduženi Roscosmos i Institut za istraživanje svemira Ruske akademije nauka (IKI). Ona će ostati će na jednom mjestu i istraživati površinski okoliš na mjestu slijetanja. Bit će opremljena raznim senzorima i instrumentima.

Nova era u istraživanju

‘Rover’ će se odvojiti od platforme i putovati površinom Marsa u potrazi za dobro očuvanim organskim tvarima, posebno iz ranog razdoblja planeta.

“Prije četiri milijarde godine njegova površina uglavnom je nalikovala površini Zemlje u trenutku kada se na našem planetu pojavio život”, kazao je Jorge Vago iz tima naučnika misije ExoMars 2016.

Za TGO pojašnjava da će tokom ovogodišnje misije poslužiti i kao prijenosnik podataka za NASA-ine ‘rovere’.

Lansiranje ExoMarsa 2016, ocjenjuje ESA, najavljuje novu evropsku eru u istraživanju Marsa. Kontrolni centar ESA-e u njemačkom Darmstadtu poziva predstavnike medija da se akreditiraju kako bi pratili cjelodnevni događaj.

Ovo je drugi put da Evropa kreće u osvajanje Crvene planete.

Naučni program misije Mars Ekspres, započete 2003, završen je uspješno, ali su tragovi britanske sonde “Beagle 2”, koja je nestala sa radara poslije slijetanja na Crvenu planetu, pronađeni tek 11 godina kasnije.   

Izvor: Agencije