U Moskvi prvi direktni pregovori Vlade i talibana
U Moskvi u petak počinje mirovna konferencija na kojoj će o krizi u Afganistanu prvi put izravno pregovarati izaslanstva afganistanske Vlade i talibanskog pokreta.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije potvrdilo je da je sve spremno za početak konferencije, koja je druga runda mirovnih pregovora koje je organizirala Rusija, prenosi Anadolija.
Na konferenciju su pozvani predstavnici ukupno jedanaest država, uljučujući Sjedinjene Američke Države, Indiju, Iran, Kinu, Pakistan, Kazakhstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.
Dolazak su najavile sve pozvane zemlje, osim SAD-a.
Iz američkog State Departmenta priopćeno je da delegacija te zemlje neće sudjelovati na konferenciji jer prethodna prva runda pregovora nije donijela željene rezultate.
Vlada Afganistana potvrdila je da će na konferenciju poslati visoko izaslanstvo dužnosnika Vrhovnog mirovnog vijeća te zemlje, a dolazak je potvrdila i delegacija talibanskog pokreta.
Karzai: Ne zanemariti priliku za pregovore s talibanima
“Na konferenciji će biti opsežno razgovarano o rješenjima krize u Afganistanu i mirnom okončanju američke okupacije, a naše izaslanstvo će jasno iznijeti stavove i viđenje na koji način se mir i stabilnost mogu graditi”, navodi se u priopćenju talibanskog pokreta.
Bivši predsjednik Afganistana Hamid Karzai javno je izrazio namjeru da prisustvuje konferenciji u Moskvi i kazao je kako se ne treba zanemariti priliku za pregovore s talibanima, a očekuje se da na konferenciju dođe i bivši guverner pokrajine Balkh Atta Muhammad Nur.
Predstavnik Centra za suvremena istraživanja Afganistana Omer Nessar za Anadoliju je kazao kako je cilj konferencije da se legalizira mirovni proces između afganistanske Vlade i talibana, a da važnu ulogu u tome imaju sve pozvane države, bez obzira što su sve one duboko upletene u sukobe u Afganistanu.
On je kazao kako će jedna od glavnih tema pregovora biti povlačenje svih stranih sila, a posebno američke vojske iz Afganistana.
“Možda se to na prvi pogled čini nemogućom misijom. S druge strane, mijenja se mišljenje o američkom vojnom prisustvu. S jedne strane, američka vojska je tu u okviru sigurnosnog sporazuma, a s druge strane je jasno da ni nakon 17 godina SAD nije ispunio ništa iz tog sporazuma. Postavlja se pitanje opravdanosti njihovog prisustva”, kazao je Nessar.
On neopravdanim smatra predviđanja nekih krugova da bi po povlačenju američkih snaga Afganistan bio poprište državnog udara.
Analitičar: Afganistan treba lidera iz Afganistana
Dodao je kako SAD može pod drugačijim uvjetima zadržati vojno prisustvo i iznajmljivati vojarne u Afganistanu ako odbije postupno povlačenje iz te zemlje te je kazao da bi to možda bila i pravednija opcija za sve.
Profesor i šef Katedre za Bliski istok na Sveučilištu za nacionalna istraživanja u Moskvi Aleksej Muravjev kazao je kako povlačenje stranih snaga iz Afganistana mora biti praćeno podrškom u ekonomskom oporavku te zemlje.
“Trenutačno je proizvodnja droge temelj sive ekonomije Afganistana. Ukoliko se ozbiljno pristupa mirovnom procesu, onda se mora napraviti ekonomski plan koji bi to pratio”, kazao je Muravjev.
Politički analitičar Denis Korkodinov kazao je kako je nužno okončati praksu da stranci nameću lidere u Afganistanu, a da na čelo te države dođe čovjek kojeg će narod prihvatiti kao vlastitog lidera.
“Afganistanu je potreban lider koji se rodio, obrazovao i odrastao u toj zemlji i koji poznaje tu zemlju. Samo čovjek iz Afganistana može razumjeti ljude koji podržavaju talibanski pokret, a to nisu mogli shvatiti lideri koji su dolazili pod sovjetskim ili američkim pokroviteljstvom“, zaključio je Korkodinov.
Izvor: Agencije