U Hrvatskoj sve više brutalnog nasilja nad ženama

Femicid u Hrvatskoj čini 25 do 30 posto svih ubistava (Getty Images)

Dok se čeka glasanje u Hrvatskom saboru o Istanbulskoj konvenciji, koja je dosad izazvala žestoke polemike i oštre podjele u javnosti, na Županijskom je sudu u Zagrebu donesena jedna presuda koja u sjeni rasprave o Istanbulskoj konvenciji ima ogromnu važnost za zaštitu žena od nasilja.

Sutkinja Sanja Mazalin osudila je 20-godišnjeg Davida Komšića za ubojstvo 18-godišnje Kristine Krupljan 22. veljače prošle godine u Zagrebu. Komšić je svoju tada već bivšu i trudnu djevojku ubio zadavši joj 88 uboda nožem. Iako je Komšićeva obrana nastojala da mu, kao tek punoljetnoj osobi, bude izrečena maloljetnička kazna, mladi ubojica ipak je osuđen kao odrasla osoba.

Naglasivši kako je zabrinjavajuće što “Komšić niti u jednom trenutku nije pokazao žaljenje ni kajanje”, sutkinja Mazalin na koncu je poručila: “Tragedija je da je to počinio jedan mlad čovjek. A tragično je i da živimo u društvu koje u velikoj mjeri tolerira ovakvo nasilje. Nikakvo nasilje ne smije se tolerirati.”

Već i zbog ovog ubojstva, jednog od najbrutalnijih takvih počinjenih u Hrvatskoj, neshvatljivim se čini silan otpor dijela javnosti prema Istanbulskoj konvenciji.

Neshvatljiv otpor prema Istanbulskoj konvenciji

“Otpor koji se javlja uz postupak ratifikacije Istanbulske konvencije, kao i razina rasprave koja se vodi o tome ukazuju da u društvu, nažalost, još ne postoji konsenzus o problematici nasilja u obitelji, koje je rodno uvjetovano nasilje. Posebno neosnovanim smatram argument protivnika ratifikacije kako Konvencija ugrožava ideju obitelji. Naime, Konvencija zaštitom žrtava rodno uvjetovanog nasilja upravo štiti istinske obiteljske vrijednosti”, kazala nam je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, dodajući kako očekuje da zastupnici u Saboru usvoje Konvenciju.

Zbrka u vezi s pojmovima

U raspravi o Istanbulskoj konvenciji u hrvatskoj je javnosti posljednjih mjeseci izraženo mnoštvo dilema, strahova, poluinformacija i dezinformacija, ponajviše vezano za terminologiju.

“U kritikama se redovito miješaju izrazi spol i rod, pogrešno tumačeći da se Konvencija zalaže za promjenu spolnih uloga. No, ni na jednom mjestu u Konvenciji ne spominje se promjena spolnih nego isključivo rodnih uloga. Rod kao kategorija u društvenim znanostima nije ništa novo, pa tako ni Istanbulska konvencija po tom pitanju ne uvodi ništa revolucionarno. Definicije pojmova spol i rod (“sex” i “gender”), koji se nalaze u antidiskriminacijskim dokumentima EU-a, UN-a i Vijeća Europe, široko se upotrebljavaju. Polazi se upravo od toga da se takvi odnosi moraju promijeniti zbog toga što su tradicionalne rodne uloge glavni generator neravnopravnog položaja žena u odnosu na muškarce i uzrok raširenosti rodno utemeljenog nasilja prema ženama”, kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

U Hrvatskoj je, inače, u porastu broj kaznenih djela među bliskim osobama, ali i trend “brutalizacije” obiteljskog nasilja, što znači da je sve manje prekršajnih, a sve više kaznenih djela. Osim toga, iz godine u godinu raste broj žena ubijenih od njihovih bivših ili sadašnjih partnera ili supruga.

Upravo stoga pravobraniteljica Ljubičić ističe važnost ratifikacije Istanbulske konvencije.

“Time se Hrvatska obvezuje osigurati zakonski okvir koji će, između ostalog, učinkovito sankcionirati svako nasilje između partnera, neovisno o tome je li riječ o bivšim ili sadašnjim partnerima te neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom. Također se obvezuje žrtvama nasilja osigurati besplatnu pravnu pomoć, što nije slučaj prema trenutnom zakonskom rješenju, te poduzeti druge potrebne mjere kako bi osigurala osnivanje dovoljnog broja dostupnih skloništa za žrtve nasilja”, kaže ona.

Slično govori i Sanja Sarnavka iz zaklade Solidarna i aktivistica za ženska prava.

“Hrvatska je do sada ratificirala sve važne konvencije – o pravu djeteta, pravima osoba s invaliditetom i druge zato što je važno, barem na simboličkoj razini, prihvatiti visoke standarde zaštite manjinskih skupina. Nasilje nad ženama i nasilje nad slabijima u obitelji trebalo bi biti bespogovorno osuđeno, a Konvencija pritom nudi pomno razrađene mehanizme prevencije, zaštite žrtava i sankcioniranje počinitelja. Ona daje jasne smjernice državama kojim putem treba ići ako se uistinu želi smanjiti nasilje čiji je korijen neravnopravnost”, ističe Sarnavka.

Ona smatra da bi neusvajanje Istanbulske konvencije značilo poraz svih ustavnih i civilizacijskih vrijednosti te “ostavilo širom otvorena vrata za pretvaranje nečeg marginalnog i nazadnog u mainstream“.

Žrtve nasilja gube vjeru u sistem

U većini rasprava o Istanbulskoj konvenciji iz fokusa ispada upravo ono što bi u fokusu trebalo biti: konkretno, bolno i krvavo, nerijetko i po život kobno nasilje nad ženama i u obitelji.

Femicid u Hrvatskoj čini 25 do 30 posto svih ubojstava. Prema podacima MUP-a, od 2012. do 2017. u Hrvatskoj su 90 žena ubili njihovi supruzi, partneri, bivši supruzi ili bliske osobe. Samo u protekle dvije godine ubijeno je 38 žena, od čega su njih 33 ubile njima bliske osobe. Dalje, prošle je godine zbog prekršajnog djela nasilja u obitelji policija prijavila 11.506 osoba, od čega 8.882 muškaraca ili 77 posto. Brojke nedvosmisleno kazuju da je obiteljsko nasilje u većini slučajeva usmjereno prema ženama te da su počinitelji u znatno većem broju muškarci.

Međutim, u usporedbi s 2009. godinom, kada je zbog obiteljskog nasilja bila prijavljena čak 18.951 osoba, lani je ta brojka pala na 11.506. Pravobraniteljica Ljubičić smatra da taj znatan pad ne govori o većoj učinkovitosti sustava nego o većem broju neprijavljenih slučajeva nasilja. 

“Sa samo sedam posto bezuvjetno osuđenih nasilnika na zatvorske kazne žrtve gube vjeru u sustav te je pretpostavka da se, proporcionalno smanjenju prijavljenih, broj neprijavljenih slučajeva povećava”, ističe.

Usvajanjem Istanbulske konvencije trebala bi se promijeniti i sadašnja blaga prekršajna politika prema obiteljskim nasilnicima, koja se uglavnom svodi na novčane kazne, često u kombinaciji s uvjetnim kaznama zatvora.

“Takav trend sigurno odvraća žrtve nasilja od podnošenja prijava jer, nakon što je nasilnik novčano kažnjen i praktički odmah vraćen kući, od novčane kazne ne strada nasilnik nego žrtva nasilja i cjelokupni obiteljski budžet”, upozorava pravobraniteljica Ljubičić.

Premalo žena tamo gdje se odlučuje

No, nije nasilje u obitelji jedino koje rodno uvjetovano pogađa žene. Njihov je položaj nepovoljniji i na području rada i zapošljavanja.

“Već prilikom razgovora za posao ženama se postavljaju diskriminatorna pitanja – jesu li udate, namjeravaju li se udati i imati djecu. Takva se pitanja muškarcima ne postavljaju. Poslodavci očekuju da je žena ta koja će, kad osnuje obitelj, biti teret poslovanju, financijski teret ili teret izbivanja s posla”, kaže pravobraniteljica Ljubičić.

Neravnopravnost se na tržištu rada ispoljava i u razlici u plaćama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća žena iznosi 7.471 kunu, a muškaraca 8.422 kune, što znači da muškarci godišnje u prosjeku zarade 22.412 kuna više (gotovo jednu i pol prosječnu plaću) više od žena. Žene su diskriminirane i tamo gdje se donose ekonomske i političke odluke. Od 151 zastupnika u Hrvatskom saboru samo je 29 žena, dok su u Vladi od 20 ministarstava žene na čelu tek njih šest. Slično je i u ekonomiji. Na upravljačkim položajima udio žena tek je 24,25 posto, a u upravnim tijelima 24,40 posto. Žena je arhetipski vezana uz lik “blagajnice” iako, upozorava Sranavka, danas u Hrvatskoj više žena nego muškaraca stječe diplome, magisterije i doktorate.

“Bila ona doktorica znanosti, profesorica u školi, radnica koja radi težak fizički posao, žena u većini obitelji i danas nosi najveći teret obavljanja neplaćenih kućanskih poslova i brige o djeci i starijima. Pritom su često i neke žene najtvrdokornije podržavateljice partijarhata. One odgajaju djecu prema stereotipno zadanim patrijarhalnim ulogama, one se ne bune i ne dižu glas. Pomaci su spori i u politici jer se prema vrhu nerijetko propuštaju žene koje ne provociraju, ne propituju i ne ugrožavaju postojeće stanje. U svim područjima na pozicijama koje društvo drži važnima, mjestima moći i odlučivanja, uvijek vidimo da je malo žena”, upozorila je Sarnavka.

Izvor: Al Jazeera