U Hrvatskoj pronađena druga žrtva poplava

U ponedjeljak je na području Rajevog Sela na istoku Hrvatske pronađeno i drugo tijelo osobe koja se smatrala nestalom, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova. 

Prvo tijelo pronađeno je u nedjelju u istom mjestu. Time su dosad u poplavama u Hrvatskoj  izgubljena dva ljudska života.  

Situacija u ugroženim i poplavljenim područjima u županjskoj Posavini u ponedjeljak navečer nije bitno drugačija nego u ujutro, izjavio je direktor za donju i srednju Savu Hrvatskih voda Milan Mateša dodajući kako na terenu nema nekih novih potencijalno opasnih mjesta od onih koja su već evidentirana i radi se na njihovoj sanaciji.

“Nemamo nekih mjesta izrazito kritičnih, ali da budem iskren apsolutno još ništa nije sigurno te još uvijek postoji mogućnost da zbog velike nakvašenosti nasip popusti i u Štitaru i u Babinoj Gredi i u Županji”, kazao je Mateša.

Razina vode i dalje iznimno visoka

Govoreći o stanju na poplavljenim područjima naveo je kako je voda na području Gunje, Račinova i Rajevog Sela još uvijek iznimno visoka ocijenivši pozitivno činjenicu da se preko nasipa kod Račinovaca, koji je Sava probila prije dva dana, voda više na izlijeva u bujici nego smirenije ali, kako je kazao, i dalje ‘centimetar po centimetar’ puni područje Posavine prema Drenovcima.

Po njegovim riječima, ako Sava nastavi opadati sadašnjim intenzitetom, a to je jedan do dva centimetra na sat, do relativno prihvatljive sigurnosti od te rijeke u županjskoj Posavini moglo bi doći za oko tjedan dana.

U dijelu Hrvatske uz rijeku Savu stanje je zbog poplava teško, pa je u dijelovima Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije evakuirano oko 15 tisuća stanovnika.

Na području Vukovarsko-srijemske županije stanje je dosta teško pa je stanovništvo evakuirano ili djelomično evakuirano u Strošincima, Gunji, Drenovcima, Račinovcima i Rajevu Selu – u posljednja dva radi se o stanovništvu koje je ostalo zarobljeno u svojim kućama.

U Posavskim Podgajcima i u Bošnjacima, gdje nasip nije probijen, provedena je djelomična evakuacija, priopćila je Državna uprava za zaštitu i spasavanje, prenosi Hina.

U Đurićima je stanje teško, ali pod kontrolom. Stanovništvo ondje odbija evakuaciju te su tijekom noći zatražili dostavu vreća i pijesak za izgradnju zečjih nasipa.

U Babinoj Gredi se utvrđuje nasip, u Štitaru je saniran nasip na mjestu gdje je prijetilo popuštanje, a u Županja je stanje pod kontrolom, javlja isti izvor.

U Slavonskom Brodu evakuirane su starije i bolesne osobe i majke s malom djecom iz Mjesnog odbora Josip Rimac te oko 700 osoba iz Podvinja i Brodskog Vinogorja.

Poplave posljedica oborina u BiH

Također, s područja općine Bebrina, iz naselja Zbjeg, Dubočac, Kaniža, Banovci i Šumeće, evakuirano je 677 osoba, uglavnom starijih, bolesnih i majki s djecom.

U Požeško-slavonskoj županiji bilo su više intervencija ispumpavanja vode iz poplavljenih objekata na području mjesta Gradac kod Velike i na području mjesta Boričevci kod Brestovca.

Navedene poplave su posljedica velike količine oborina u središnjoj Bosni, reda veličina 80 do 100 mm, koje su od rijeka napravile bujične rijeke, a to je dovelo do izvanredne situacije.

Katastrofalne poplave koje su u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji poplavile brojna naselja te do sada odnijele više desetaka ljudskih života, mogu opet iznenaditi Hrvatsku jer nema uvjeta za hidrološku prognozu, kažu stručnjaci.

Sociolog Ognjen Čaldarović, autor knjige “Prema društvu uspješno reguliranog rizika?” ističe brzinu, iznenadnost i čestoću pojavljivanja poplava u Hrvatskoj i regiji, koja je u ovom slučaju bila začuđujuća i imala sinergiju s drugim negativnim zbivanjima, ali i sreću u nesreći da sličnih oborina nije bilo u Austriji i Sloveniji.

Teško je predvidjeti nešto što se ne pamti 50 ili više godina, naglašava Čaldarović i napominje da je bilo i lokalnih pitanja poput gradnje kuća gdje to nije predviđeno,te dodaje opasnost od klizišta.

Stručnjaci se i dalje nerado izjašnjavaju radi li se o klimatskim promjenama ili su u pitanju tek varijacije klime u nekom kratkom vremenu.

No, u dokumentu pod nazivom Prilagodba klimatskih promjena u Hrvatskoj iz siječnja ove godine kaže se da se klimatske promjene ogledaju u porastu prosječne temperature te laganom padu stope godišnje količine oborina

Od svih opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti kao veliku opasnost u Hrvatskoj navodi upravo poplave.

S obzirom na smještaj u Podunavlju te jak utjecaj Dunava i Save, Hrvatska je vrlo sklona poplavama, odnosno 15 posto njezina teritorija sklono je poplavama, kaže se u dokumentu.

Hrvatska nema uvjeta za hidrološke prognoze

Teško je reći kako će se jedno tranzicijsko društvo prilagoditi tim opasnostima, ocjenjuje Čaldarović. 

Hrvatske mogućnosti na području hidroloških prognoza su, prema izjavi Borivoja Tereka, za sada skromne.

“Imamo dobre meteorološke prognoze na temelju kojih je moguće dati hidrološke procjene, ali ne više od toga. S Hrvatskim vodama razvijamo projekt za koji će nam trebati oko dvije godine, a na temlju koga ćemo moći davati hidrološke prognoze koje će se moći koristiti kao preventivne mjere u ovakvim situacijama”, kazao je Terek i dodao da poboljšanju stanja može doprinijeti i bolja suradnja sa susjedima na razmjeni podataka koja je za sada samo djelimična.

Čaldarović smatra da krizno upravljanje na ovom slučaju dobro funkcionira, računajući i na dio ljudi koji se nevoljko odlučuju na evakulaciju jer im je žao napuštati domove i jer ne mogu sagledati ozbiljnost problema dok ne postane kasno.

Poslije povlačenje vode treba sanirati područje, pregledati nasipe i učvrstiti ih, kaže Čaldarović i dodaje: “Odlična je ideja o javnim radovima koju je ja najavila Vlada i zbog sređivanja stanja i zbog angažiranja većeg broja ljudi.”

U Hrvatskoj najkritičnije stanje s poplavama i dalje u županjskoj Posavini. Najavljene su i prisilne evakuacije, ako građani odbiju izaći iz ugroženih područja.

Gunju tako i dalje nije napustilo nekoliko mještana, dok je u Rajevu Selu još 40-stanovnika. Hrvatska vojska tijekom prijepodneva zbrinjavala je domaće životinje te uklanjala lešine kako bi spriječila zarazu.

Kako javlja reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Drago Lovrić izjavio je kako ne očekuje novo plavljenje područja.

Voda se povlači, mještani, ipak, u strahu

Voda se povlači, ali, ipak, i dalje nadire kroza nasipe, no nema snagu kakva je imala na vrhuncu opasnosti. Mještani su svejedno u strahu od popuštanja nasipa. 

Gunju je u poslijepodnevnim satima obišao i hrvatski premijer Zoran Milanović, koji je prije toga posjetio također ugroženo područje Slavonskog Broda.

Nakon što je u Slavonskome Brodu obišao najkritičnija područja i bio na sjednici županijskog Stožera za zaštitu i spašavanje, kako je u tom gradu bilo najopasnije, jer su bili “na korak da nasip popusti, a Brod je sedmi po veličini grad u Hrvatskoj”.

“Ovo je mogla biti prava katastrofa. Ovdje je, ruku na srce, bilo najopasnije i izazivalo najveći nespokoj”, rekao je premijer, prenosi Hina.

“Sreća da se to nije dogodilo”, rekao je Milanović nakon sastanka Stožera za zaštitu i spašavanje Brodsko-posavske županije te ocijenio da Hrvatska funkcionira bolje od susjeda. Posebno je pohvalio organiziranost stručnih službi na terenu.

Milanović: Zašto je puknuo novi nasip?

U vezi s puknućem nasipa u Rajevu Selu rekao je kako je tek danas informiran da je riječ o dijelu nasipa koji je obnovljen prije četiri godine.

“Pukao nam je novi nasip, investicija Hrvatskih voda vrijedna desetke milijuna kuna, pa novi nasip bi valjda trebao izdržati”, istaknuo je premijer i od ministra i generalnog direktora Hrvatskih voda zatražio da se utvrdi odgovornost.

Opisujući stanje u Gunji i Rajevu Selu kao katastrofu, predsjednik Vlade najavio je još jedanput i angažman države u obnovi. “Trebat će dosta raditi na sanaciji terena. Financijski ćemo to bez većih problema riješiti, za to država ima dosta snage i novca”, rekao je Milanović, ističući da nakon pucanja nasipa nije bilo moguće spriječiti štetu.

Tražit će se pomoć od Bruxellesa

Najavio je da će zahtjev za pomoć biti upućen i u Bruxelles. 

Načelnik županijskog slavonskobrodskog Stožera za zaštitu i spašavanje Davor Vlaović upozorio je da nema dovoljno opreme, osobito one potrebne na punktovima za saniranje nasipa, i rekao da je no to i druge probleme upozorio predsjednika Vlade Zorana Milanovića na današnjem sastanku Stožera.

“U akciji su stradali strojevi, pumpe i druga oprema privatnih osoba koji su ih dobrovoljno stavili na raspolaganje. Predsjednik vlade je rekao da će se to njima nadoknaditi i oprema nabaviti. Ukazali smo i na problem nepostojanja cisterne za dostavu pitke vode. Trenutno koristimo cisterne Hrvatskih voda i Hrvatske vojske. U ovom trenutku najviše nedostaju čizme, sjekire, lopate, pumpe, rasvjeta za punktove na kojima se saniraju nasipi. To ćemo zatražiti od Državnog stožera za zaštitu i spašavanje”, rekao je Vlaović.

Hrvatska može tražiti novac od EU

“Zbog velikih poplava i šteta na infrastrukturi te javnim i privatnim objektima, Hrvatska kao članica EU-a može zatražiti financijsku pomoć za sanaciju tih šteta iz Europskog fonda solidarnosti (EUSF), dok za pomoć ugroženom stanovništvu može, kao i druge zemlje u sličnim situacijama, od Europske komisije (EK) zatražiti prvu, odnosno humanitarnu nenovčanu i stručnu pomoć iz tzv. programa zaštite civila”, potvrdio je novinarima u Zagrebu glasnogovornik Predstavništva EK-a u Hrvatskoj Martin Mayer.

Dodajući da je humanitarna prva pomoć za ugrožene civile iz tog programa iz kratkoročnog mehanizma EU-a za civilnu zaštitu već stigla u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, Mayer je kazao da to može dobiti i Hrvatska, ali da to, kao i pomoć iz Europskog fonda solidarnosti (EUSF) mora zatražiti, pri čemu, kako je kazao, nema saznanja je li Hrvatska tražila pomoć iz tog programa zaštite civila.

U vezi s poplavama u Bosni i Hercegovini te Srbiji kazao je da je tim zemljama iz programa zaštite civila pomoć već stigla, odnosno da je već, kako je dodao, pola članica zemalja EU-a poslalo pomoć, da su na terenu njihovi stručnjaci te da je dopremljena pomoć u hrani, lijekovima, pokrivačima, madracima, odjeći i sličnom.

“To je, zapravo, prva pomoć namijenjena, prije svega, ugroženim ljudima, a od trenutka kada se zatraži EK vrlo brzo reagira, pošalje i koordinira tu pomoć”, kazao je Mayer.

Gradonačelnik: Ne idite bez razloga na nasip

Gradonačelnik Županje Davor Miličević pozvao je sugrađane da više na nasip uz rijeku Savu ne odlaze bezrazložno, upozorivši kako će od danas takve pokušaje sprečavati policija.

“Imali smo primjera da se građani penju na nasip i fotografiraju sebe i Savu, a riječ je o vrlo opasnoj situaciji koje očito mnogi nisu svjesni”, kazao je Miličević.

Dodao je da je stanje uz Savu u Županji sve stabilnije, ali je još daleko od bilo kakve potpune sigurnosti.

Vodostaj Save je kod Županje od subote snižen za 80 centimetara i sada opada centimetar svakoga sata, iako je sve donedavno opadala i po dva centimetara. Razlog tome je i u činjenici da vode Save kroz razrušeni nasip kod Račinovaca i Rajevog Sela više ne istječu poput bujice, kao što je bilo protekla dva dana, već je istjecanje vode usporeno, pojasnio je Miličević.

“To je dobro za Drenovce, Vrbanju, Soljane i Đuriče, ali prihvatimo da je situacija još uvijek jako teška. Ovo je šah partija. U poziciji smo da matiramo protivnika, ali ne smijemo si dopustiti da povučemo jedan krivi potez, jer bismo mogli izgubiti cijelu partiju”, slikovito je Miličević prikazao stanje u Županji, u kojoj se život odvija normalno, izuzev obustave nastave do daljnjega u školama, iako se nasip rijeke Save nalazi udaljen tek oko kilometar od samog središta grada.

Evakuacija i prisilno

Stožer za zaštitu i spašavanje Vukovarsko-srijemske županije donio je odluku da se nastavi evakuacija na poplavljenim i ugroženim općinama u županjskoj Posavini, prema potrebi i prisilnim putem.

Pojašnjavajući razloge te odluke, predsjednik stožera, a ujedno i župan Božo Galić na konferenciji za novinare je rekao kako je opasnost na tim područjima prevelika da bi se bilo kome dozvolio ostanak.

“U poplavljenim selima nema ni struje, ni vode, ni higijenskih uvjeta za ostanak bilo koga, a uskoro bi ljudima koji se tamo nalaze moglo uzmanjkati i hrane”, rekao je Galić, dodajući da će se nastaviti s prikupljanjem stoke, te da su počele i pripreme za zbrinjavanje uginulih životinja.

Prema riječima zapovjednice Civilne zaštite Blanke Pripužić, dosad je s poplavljenih i ugroženih područja, prema službenoj evidenciji, evakuirano oko 2.300 osoba, koje se smještaju u mjestima i gradovima Vukovarsko-srijemske županije.

Također je rekla kako je za trudnice i malu djecu smještaj osiguran u socijalnim i zdravstvenim ustanovama na području županije te da evakuirane osobe obilaze i liječničke ekipe, koje pružaju potrebnu pomoć.

Direktor Hrvatskih voda za donju i srednju Savu Milan Mateša ustvrdio je kako su na cijelom potezu od Babine Grede do Rajeva Sela nasipi iznimno raskvašeni te ih je potrebno ojačati, što se i čini.

Na potezu od Bošnjaka do mjesta Topole, koje je jučer obišao i predsjednik Ivo Josipović, uočena su tri klizišta, koja su uz pomoć ronioca sanirana, rekao je Mateša, dodajući kako više ne postoji opasnost od prelijevanja rijeke Save već prvenstveno od mogućnosti da popuste nasipi.

Pucanje nasipa nije se moglo spriječiti

Odgovarajući na primjedbu novinara kako su se mnogi mještani evakuiranih sela žalili da Hrvatske vode nisu činile sve na pravovremenom utvrđivanju nasipa, Mateša je odbacio takve tvrdnje, istaknuvši kako se puknuća nasipa koja su se dogodila kod Račinovaca i Rajeva Sela jednostavno nisu mogla spriječiti.

“Vodostaj Save kod Županje dosegao je metar iznad nasipa, što se u povijesti nikada nije dogodilo. Nasipe smo održavali koliko smo mogli i koliko je bilo novca, rekao je Mateša, ocijenivši da to što su u Hrvatskoj štete manje nego u Srbiji i Bosni i Hercegovini govori da su Hrvatske vode poduzele sve potrebne mjere.

Prema riječima zapovjednika Hrvatske kopnene vojske generala bojnika Dragutina Repinca, vojska je i dalje uključena, kako u evakuaciju ugroženog stanovništva tako i u sanaciju nasipa.

“Imamo čamce i dva amfibijska transportera kojima možemo prići poplavljenim područjima”, kazao je Repinc. Jutros je helikopterom nadletio poplavljena područja te se uvjerio u nemogućnost ostanka ljudi na tom području.

Na sjednici stožera također je zaključeno da će se ubuduće u poplavljeno područje moći ući isključivo uz odobrenje MUP-a.

Situacija i dalje teška

Situacija na ugroženim područjima u županjskoj Posavini i dalje je teška, a najteže je u najistočnijem dijelu, koje plave posavske vode, nakon što je tijekom vikenda nabujala Sava probila nasip kod Račinovaca i Rajevog Sela, izjavio je agenciji Hina načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje Vukovarsko-srijemske županije Zdravko Kelić.

“Nakon što je poplavila Račinovce, Rajevo Selo i Gunju, Sava je polagano krenula i prema Đurićima i Posavskim Podgajcima te Spačvanskom bazenu. Zasada ne znamo koliko su šume u bazenu sposobne upiti vodu koja pristiže”, naglasio je Kelić.

Vodostaj Save na tom području raste te je teško predvidjeti što će se događati, dodao je. U poplavljenim selima preostalo je još evakuirati 40-ak osoba koje, međutim, ne žele napustiti domove.

“Izdali smo zapovijed za evakuacije, ali ljudi jednostavno ne žele slušati. Najbitnije je da ljudi idu, ali su mnogi možda i neozbiljno shvatili cijelu situaciju”, kazao je Kelić.

Ugroženima pomoć države

Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva je, nakon zaprimanja zahtjeva Državnog ureda za zaštitu i spašavanje (DUZS), počelo s dostavom hrane i opreme za smještaj za evakuirano i poplavom pogođeno stanovništvo Hrvatske, priopćeno je iz ministarstva.

U prvoj pošiljci osigurano je i dostavljeno 1.000 sklopivih ležajeva s pripadajućom opremom: deka, vreća za spavanje, jastučnica i 11,5 tona konzervirane hrane – mesnih i ribljih konzervi te pašteta.

Također, dostavljeno je i 1.000 kilograma junećeg i 1.500 kilograma svježeg svinjskog mesa Crvenom križu u Vinkovcima i Županji, za cijelo poplavljeno područje.

U drugoj pošiljci osigurana je prehrana za oko 800 ljudi za područje Brodsko-posavske Županije, a kasno sinoć Ravnateljstvo za robne zalihe osiguralo je i treću pošiljku s dodatnih 500 ležaja s pripadajućom opremom te hranu za djecu, navodi se u priopćenju Ministarstva gospodarstva.

Potrebni hrana i higijenske potrepštine

Ministarstvo socijalne politike i mladih poručilo je da su stanovnicima poplavljenih područja u Slavoniji najpotrebnija pitka voda i higijenske potrepštine, a humanitarna pomoć i dalje se prikuplja u prostorijama Ministarstva socijalne politike i mladih u Savskoj cesti 66, u Zagrebu.

“Želimo se zahvaliti svim građanima koju su donirali i pomogli te istaknuti kako je od sada najpotrebnija donacija pitka voda”, izjavila je Hini glasnogovornica ministarstva Kristina Samardžić.

Tijekom jučerašnjeg dana i jutros u poplavljena područja upućeno je pet kamiona i dva kombija prikupljene humanitarne pomoći i potrepština.

Humanitarna pomoć prikuplja se do daljnjega u prostorijama ministarstva u Savskoj 66, gdje su 24 sata dežurni djelatnici ministarstva, građani ili volonteri koji preuzimaju pomoć i distribuiraju je na ugrožena područja.

Ojačavanje nasipa

Nastavljaju se radovi na ojačavanju nasipa duž 180 kilometara toka Save u Brodsko-posavskoj županiji, a prema procjeni županijskog Stožera za zaštitu i spašavanje, trenutno je najteža situacija na nasipima od Slavonskog Kobaša do Slavonskog Šamca.

Za ojačavanje postojećih nasipa i izgradnju zečjih nasipa u Brodsko-posavskoj županiji ugrađeno je oko 300.000 vreća s pijeskom.

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić jutros je upozorio da opasnost još nije prošla.

“U noći smo imali vodeni val iz Une. Uspjeli smo ga amortizirati puštanjem vode u Mokro polje i Lonjsko polje”, rekao je Plišić za Hrvatski radio te procijenio da će u slučaju nastavka ovakvog tempa pada vodostaja rijeke Save do proglašenja redovnih mjera obrane od poplava proći još dva dana.

Nema nastave

Županijski Stožer donio je odluku da danas, ipak, neće biti nastave u osnovnim i srednjim školama na području cijele Brodsko-posavske županije te da neće raditi dječji vrtići u Slavonskom Brodu.

Slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Duspara demantirao je lažne glasine o neispravnoj vodi za piće, te podsjetio da voda prije ulaza u zatvoreni vodovodni sustav prolazi kroz postrojenja tvornice vode i redovito se kontrolira.

No, na novogradiškom i okučanskom području voda iz vodovoda trenutačno nije za piće, i pitka voda dostavlja se cisternama, doznaje se iz županijskog Stožera.

“Zbog obilnih padalina i drugačijeg sustava vodoopskrbe, voda iz vodovoda na novogradiškom i okučanskom području trenutno nije za piće. Za to područje organizirali smo dopremu pitke vode cisternama”, rekao je Davor Vlaović, načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje Brodsko-posavske županije.

Evakuacija stanovništva

Iz slavonskobrodskog naselja Josip Rimac evakuirano je ukupno 715 stanovnika, koji su smješteni u udomiteljske obitelji te obližnje staračke domove i škole te mjesne odbore, objavljeno je na internetskim stranicama Grada Slavonskog Broda.

Sukladno odluci gradonačelnika Slavonskog Broda provedena je preventivna i djelomična evakuacija stanovnika Mjesnog odbora Josip Rimac. Evakuirano je ukupno 715 stanovnika, od kojih je njih 50 starih, nemoćnih i invalidnih osoba, a smještene su u domove za starije i nemoćne osobe i u udomiteljske obitelji.

Ugroženim građanima osigurani su kuhani obrok, hrana i pelene za novorođenčad. Posredstvom Gradskog društva Crvenog križa stigli su, pak, madraci s posteljinom, koji su raspoređeni u privremene smještajne objekte.

Preventivne mjere

Iako je tijekom nedjelje vodostaj Save kod Slavonskog Broda počeo opadati, Stožer za zaštitu i spašavanje Slavonsko-brodske županije izdao je preporuku da se stanovništvo koje boravi u gradskim područjima blizu Save djelomično evakuira kako bi se izbjegle moguće nezgode koje bi sa sobom donio novi vodeni val u okrilju noći.

Ista preporuka izdana je i za naselja nizvodno od Slavonskog Broda, a evakuirane majke sa djecom, starci, teži bolesnici i trudnice bit će tijekom ove noći premješteni u sportske dvorane i školske prostore koji ne bi trebali biti ugroženi porastom vodostaja.

U ponedjeljak i utorak otkazana je nastava u svim osnovnim i srednjim školama na području grada.

Izvor: Agencije