U Hrvatskoj počelo skupljanje potpisa za predsjedničke izbore
Odluka Vlade Hrvatske da se izbori za predsjednika Republike održe 22. prosinca stupila je na snagu u četvrtak, tako da od petka 22. studenoga teku rokovi u kojima potencijalni kandidati za Pantovčak moraju prikupiti po 10 tisuća potpisa i time potkrijepiti svoju predsjedničku kandidaturu, prenosi Hina.
Predsjednički kandidat Zoran Milanović u petak je u Puli, gdje je počeo prikupljati potpise, rekao kako u Istri očekuje dobru podršku te ja najavio žestoku i poštenu borbu u kampanji do zadnjeg trenutka.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović je u Zadru posjetila štand na Narodnom trgu gdje se prikupljaju potpisi za njezinu predsjedničku kandidaturu u novom mandatu te je proučila građanima da daju potpis za optimizam i bolju Hrvatsku.
Predsjednički kandidat Miroslav Škoro poručio je prilikom početka prikupljanja potpisa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu da neće voditi prljavu kampanju te ustvrdio kako možda netko od kandidata pobijedi u prvom krugu, pa neće biti drugog kruga.
Potencijalni kandidati potpise trebaju prikupiti u 12 dana i to samo na obrascima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), svaki birač potpisom može poduprijeti samo jednog kandidata, a valjanost potpisa provjeravat će se pri predaji kandidature, prenosi agencija Hina.
Obrasci se mogu isprintati s mrežne stranice DIP-a od petka u “nula, nula sati” i ne mogu se zamijeniti nekim drugim, starim obrascima, poručuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.
Rok za kandidature je do ponoći, 3. prosinca. DIP potom ima 48 sati za njihovu provjeru i objavu liste kandidata za predsjednika, kad to učini i službeno će krenuti izborna promidžba.
DIP će kandidature zaprimati već od petka u prvim danima u svojoj zgradi, a četiri posljednja dana u zgradi Hrvatskog sabora.
Kako bi se spriječile gužve, DIP poziva predsjedničke kandidate da najave dolazak.
S kandidaturom i poseban račun za financije
Skupe li potrebnih 10 tisuća potpisa, potencijalni predsjednički kandidati svoje kandidature mogu DIP-u predati i prije krajnjeg roka, a pri tome trebaju voditi računa da najkasnije s danom predaje moraju otvoriti poseban račun za financiranje izborne promidžbe.
Za sada je to učinilo njih jedanaest.
Sredstva s tog računa mogu koristiti samo za podmirenje troškova promidžbe, ne i za podmirenje osobnih troškova kao što su troškovi za osobnu odjeću, otplatu dugovanja i sl.
O otvaranju posebnog računa potencijalni su predsjednički kandidati dužni pisano obavijesti DIP koji im izdaje lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja.
Riječ je o računalnom programu putem kojega se dostavljaju i druga propisana izvješća i podatci te isti objavljuju na mrežnoj stranici DIP-a.
Taj način dostave, odnosno taj sustav novost je na skorim izborima za predsjednika države, ali je uspješno primijenjen na izborima za Europski parlament, podsjeća Fabijančić- Križanić.
Novi sustav, smatra, nije težak za kandidate, široj javnosti jamči preglednost i transparentnost, a DIP-u olakšava nadzor.
Novosti u financiranju
Svaki kandidat na promidžbu može potrošiti do osam milijuna kuna (milijun i 73.000 eura).
Promidžbu može financirati iz vlastitih, sredstava stranke koja ga je predložila te iz donacija – fizičkih i pravnih osoba koje mu mogu donirati do 30 tisuća (4.000 eura), odnosno 200 tisuća kuna (27.000 eura).
Donacije u novcu uplaćuju se na poseban račun, a donatori su dužni primatelju dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, odnosno lokalnim proračunima ili zaposlenicima.
Po novome, ako je donacija veća od pet tisuća kuna, tada treba zaključiti ugovor, a za svaku se mora izdati potvrda, napominje potpredsjednica DIP-a.
Novost je i da potencijalni predsjednički kandidati koji su otvorili poseban račun, a neće postati kandidati, moraju isti zatvoriti 15 dana po objavi zbirne liste kandidata, naglašava Fabijančić-Križanić.
Prva financijska izvješća predsjednički će kandidati DIP-u morati podnijeti sedam dana prije izbora, a DIP će ih objaviti na svojoj mrežnoj stranici i tako učiniti dostupnim javnosti.
S obzirom da su izbori i financijski zahtjevan posao, Vlada je kandidatima za naknadu dijela troškova u proračunu osigurala 2,8 milijuna kuna (375.000 eura), no na nju mogu računati samo kandidati koji osvoje više od 10 posto glasova.
Petogodišnji mandat
Hrvatska predsjednika države bira na mandat od pet godina, biraju ga punoljetni hrvatski državljani u Hrvatskoj i inozemstvu.
Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat, svoje mjesto na Pantovčaku vide i bivši premijer Zoran Milanović, kao i Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić, Vlaho Orepić…
Ako niti jedan kandidat za predsjednika države Republike Hrvatske ne dobije u prvom krugu većinu glasova svih birača koji su glasovali, održava se drugi krug izbora nakon 14 dana.
Ne dobije li 22. prosinca niti jedan predsjednički kandidat većinu glasova birača koji su glasovali, za dva tjedna, 5. siječnja 2020. održat će se drugi krug, u koji će ući dva kandidata s najviše dobivenih glasova, navodi agencija.
Izvor: Agencije