U Hrvatskoj papir popularniji od elektronike
Prosječan stanovnik Hrvatske godišnje potroši blizu 150 kilograma papira. Ambalažni se najviše troši, a sljedeći na listi je papir koji je dio uredskog materijala. U javnoj i državnoj upravi priznaju da se i dalje troši previše. Koliko, provjerila je reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.
Zakoni, odluke, uredbe… Sve što Vlada uputi u saborsku proceduru umnožava se u podrumu Hrvatskog sabora. Svi zakoni u 110 primjeraka, jer ih je u tiskanom obliku tražilo toliko zastupnika, od ukupno 151. Iako su dostupni u elektroničkoj formi.
“Podaci za prošlu godinu govore da smo potrošili oko pet milijuna araka A4 80-gramskog fotokopirnog papira, odnosno oko devet milijuna klikova”, kaže Zlatko Basrak, voditelj Pododsjeka tiskare Hrvatskog sabora.
Toliko kopija Sabor je stajalo blizu 34.000 eura. To ne uključuje papir. Sabor je morao kupiti 10.000 paketa papira, po cijeni od dva eura i 10 centi. To je stajalo dodatnih 21.000 eura. Iako zvuči mnogo, prije samo četiri godine Parlament je umnožavao i do tri puta više.
Parlament susjedne Slovenije u posljednje tri godine smanjio je potrošnju papira za 40 posto i uštedio tisuće eura. Zastupnici sve materijale za sjednicu imaju na računalnoj aplikaciji, a smanjen je i broj printera u Parlamentu – sa više od 100 na 35.
Pozitivan primjer iz Rijeke
“Za ekološki osviještenu državnu upravu nije potrebno ni prijeći granice Hrvatske. Početkom godine Gradsko vijeće Rijeke hrpe papira prebacilo je u digitali oblik”, izvještava Ana Mlinarić iz Rijeke.
“Praktično, kroz jednu godinu smo na neki način opravdali i vratili ulaganje u tablete, što znači da u mandatu Vijeća, koji traje četiri godine, ostvarili smo uštede od oko 270.000 kuna [blizu 38.500 eura]”, izjavio je Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke.
Korist nije samo ekonomska već i ekološka. Jer za jednu tonu papira potrebna su 24 stabla. Profesor sa Odsjeka za tisak Grafičkog fakulteta Igor Zjakić kaže da su to strašne brojke, s obzirom na to da se 70 posto uredskog papira na kraju baci.
“Kada se analizira koliko ga je potrebno koristiti, ustanovilo se da se na tom papiru čita manje od pet posto, sve ostalo se samo pregledava, baca, i to je trošenje prirodnih resursa, koje je prestrašno”, tvrdi Zjakić.
Alternativa su elektronički uređaji – tableti, mobiteli, laptopi… No, iako, primjerice, računala ima blizu 60 posto hrvatskih kućanstava, koristiti ih zna tek 25 posto građana. I to uglavnom mladih.
Izvor: Al Jazeera