U Bosanskom Petrovcu znaju kako privući investitore

Ove godine očekuje se usvajanje federalnog zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Posljednjih mjeseci radna grupa aktivno radi na njegovom donošenju. Ponukani su dobrim rezultatima u poduzetništvu, gdje se bilježi rast malih i srednjih poduzeća i broja zaposlenih.

Pogodnosti budućeg zakona ogledaju se u tome što će lokalne zajednice, koje provedu proceduru formiranja poslovnih zona, moći redovno koristiti sredstva iz federalnog budžeta namijenjenih za razvoj poduzetničkih zona.

Prema riječima Nijaza Kadirića, ministra privrede Unsko-sanskog kantona neophodno je da se prođe procedura odobrenja od općinskih vijeća, kako bi po donošenju federalnog zakona lokalne zajednice mogle korisitti sredstva u ove svrhe.

“Poslovne zone imaju gradovi Cazin, Sanski Most, Ključ, Bosanska krupa i dijelimično Bihać iako ne znam da li su je proglasili. Bužim i Velika Kladuša nemaju. Najbitnije za razvoj privrede su poslovne zone i to je trebalo biti učinjeno još prije desetak godina, jer kada postoji poslovna zona onda su svi imovinsko-pravni poslovi završeni. Druga prednost poslovnih zona je ta što se Vlada FBiH obavezala da će izdvajati jedan posto budžeta, što iznosi 18 miliona, za razvoj poslovnih zona. I treća prednost je ta što se poslovne zone uvezuju sa poslovnim zonama zemalja Europske unije”, pojašnjava za ministar Kadirić.

Uskoro poslovna zona i projekat

Bosanski Petrovac je bogat drvetom i najveća je baza za siječu ogrijevnog drveta u Unsko-sanskom kantonu.

Neke analize pokazuje da bi efekti ovdašnjeg šumskog bogatstva bili daleko veći kada bi se to drvno bogatstvo i siječka koja ostane iza drveta koristili za proizvodnju električne energije.

Kako bi taj potencijal bio iskorišten u Općini Bosanski Petrovac došli su na ideju da otvore poslovnu zonu na lokalitetu nekadašnje fabrike vrata koja je prije rata djelovala u okviru krajiškog drvnog giganta ŠIPAD.

Na ovome lokalitetu, prema riječima Dejana Prošića, načelnika Općine već postoji infrastruktura i dio objekta za poslovnu zonu, a u narednim mjesecima se očekuje konačna odluka investitora da uđe u ovaj proces.

“Ovo je bila tvornica u nekadašnjoj državi. U okviru toga je bila pilana, fabrika, šumarija i trnasport. Zapošljavala je oko 4.000 ljudi. Poslije rata je izvršena privatizacija i vlasnik je Nermin Podžić iz Cazina. Kasnije je on otvorio tu neku hipoteku, pa smo mi sada u pregovorima, investitor, mi i on kako bi rješili to. Predložio sam mu da ovo bude industrijska zona i on se složio s tim, jer ne zna šta bi uradio sa ovim ovdje. Ranije ovdje je postojala toplana odakle je toplotnom energijom snabdjevan centar grada i razvijeno grijanje, što ne znači da bi sad to moglo biti iskoristivo. Ali kad bi se pokrenulo kogenracijsko postrojenje od 1 megavat električne energije, gdje bi ostalo oko četiri megavata toplotne energije što je nama idealan kapacitet za gradsko grijanje”, ističe načelnik Prošić.

Elektrana bi radila na sječku, otpatke drveta čime bi se iskoristio taj dio lošijeg ogrijevnog drveta i ostatak od pilanskog otpada, putem čega bi se dobilo oko 30 hiljada kubika sirovine za energanu.

Općina i načelnik su zavrnuli rukave i tražili investitora, a vlasnik, kažu, ne izlazi samo njima u susret nego tu vidi i neku svoju šansu da skine postojeće hipoteke, te da proda ovaj plac koji stoji neiskorišten. Investitor, osim što je porijeklom odavde a trenutno živi i radi u Srbiji, u ovom projektu vidi svoju korist i ekonomsku isplativost.

“Lično smatram, a i većina ljudi ovdje koji su upućeni u to, da je proizvodnja energije budućnost i da je perspektiva u tom energetskom sektoru. Mislim da ovo što mi imammo na rapolaganju u Bosanskom Petrovcu uz neke resurse oko tih obnovljivih izvora energije, treba promovisati i iskoristiti maksimalno. Pored toga, imamo sad i projekte koji se tiču vjetrenjača. Za sada nemamo vjetrenjača, ali imamo solarne elektrane. Trenutno su u fazi izdavanja građevinske dozvole još dvije elektrane, a imamo  još nekih četiri-pet investitora koji su zainteresovani za njihovu gradnju. Vidim perspektivu u ovome za Bosanski Petrovac, da se ljudi zaposle i da se ostvari neki napredak u bruto-društvenom proizvodu, ali i perspektivu u drugim granama kroz razvoj energetskog sektora tako da se proizvodnja proširi i na ostale sektore i tako ovdje dovede nove, potencijalne investitore”, kaže načelnik Prošić.

Investitori dolaze tamo gdje je sve uredno

A da bi investitori došli, mora sve biti uredno. Niko se ne želi baviti pitanjem vlasništva parcela ili investirati u zemlju gdje je otežana administrativna procedura oko otvaranja firmi i pokretanja proizvodnje.

“Najbolje urbanistički isplaniranu poslovnu zonu ima Grad Cazin koji je izdvoji 300 hektara zemlje, gdje su stvoreni svi uslovi za gradnju fabrike, papiri su čisti a cijena je vrlo povoljna. Za privredu Unsko-sanskog kantona poslovne zone znače brži razvoj privrede u smislu olakšane administrativne procedure, tako da potencijalni investitori nemaju problema kada žele pokrenuti biznis ovdje. Ovo u Bosanskom Petrovcu je mala proizvodnja električne energije, tako da tu nema neke veće dobiti. Ali je za njih svakako značajno. Za veće gradove je to dobar projekat, za manje možda i nije, ali obzirom da Bosanski Petrovac ima dosta šume, generalno je dobro da se iskoristi ta siječka na koju će raditi elektrana koju planiraju otvoriti tamo. U slučaju Bosanskog Petrovca radi se o privatnoj imovini a ne državnoj, tako da tu neće biti koncesije niti ministarstvo ima veze s tim. To sve Općina rješava sa vlasnikom imovine i investitorom”, pojašnjava ministar Kadirić.

Iz Općine ističu kako je potencijal koji Bosanski Petrovac ima u vidu drveta, vjetra i drugih izvora energije stoje na raspolaganju investitoru pružajući mu nove mogućnosti proizvodnje.

“Ova toplotna energija koju imamo i ljeti što se tiče hlađenja, može biti na raspolaganju investitoru čiji bi se kapaciteti uključili i iskoristili za sušenje drveta, voća i povrća, ali isto tako klimatizacije za te proizvode u ljetnom periodu. Tako da mu se ovdje pružaju neke nove proizvodne mogućnosti. Šumsko privredno društvo Unsko-sanske šume nam je jako bitan partner u svakom projektu, tako i u ovom. Do sada naša saradnja nije bila na zavidnom nivou, ali ja pokušavam da stvorim dobre odnose sa novom upravom. Ne mogu reći da sam zadovoljan tom dinamikom, ali ima napredaka. Ja se nadam da će sve to ići odlično, kako smo i dogovorili. Bitno je da postoji dobra volja i vidljiva ekonomska korist za investitora i za vlasnika zemlje, ali i za sam grad. Tako da smo mi zaintersirani za taj projekat i nadamo se da ćemo u tome uspjeti”, kaže na kraju Prošić i dodaje kako će u početnoj fazi projekta biti zaposleno 12 ljudi.

Izvor: Al Jazeera