Oglasi

U BiH mnogo vjetra, malo struje

BiH ima za trećinu veći potencijal iskorištenosti obnovljivih izvora od prosjeka Evropske unije i najveći na Balkanu.

Južni dio Bosne i Hercegovine ima ogroman potencijal za izgradnju vjetro-elektrana, no područje koje obiluje suncem i vodom slabo je iskorišteno.

Prema posljednjim istraživanjima domaćih i inostranih eksperata, Bosna i Hercegovina ima za trećinu veći potencijal iskorištenosti obnovljivih izvora od prosjeka Evropske unije (EU) i najveći na Balkanu.

Uprkos tome, u ovoj državi nema značajnije proizvodnje energije iz takvih izvora, izvještava reporter Al Jazeere Sanel Kajan.

Zemlje Zapadnog Balkana se suočavaju sa značajnim energetskim izazovima.

Danas su zemlje regiona, a posebno Bosna i Hercegovina, iznimno energetski neefikasne.

Zakon tek u najavi

Bosna i Hercegovina je još 2010. godine najavila donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije, ali do danas nema konkretnih rezultata.

Ahmet Hukić, rukovodilac Sektora za licence i tehničke poslove u Regulatornoj komisiji za električnu energiju, kaže da je više razloga za takvu situaciju.

"Jedan od razloga je još neusaglašena regulativa, drugi razlog su investicije... Vjetroparkovi, na koje vjerovatno aludirate, ipak su objekti dosta velikih investicionih vrijednosti i potrebno je naći način finansiranja i povrata tih investicija."

Nepostojanje zakona o obnovljivim izvorima energije, na kojem se radi duže od pet godina, osnovna je prepreka razvoja izgradnje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Elvir Zlomušica, profesor na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru, objašnjava: "Primjedba je tu što što se taj zakon, pored toga što se radi dugo, radi se i bez konsultacija sa strukom. Osim što nemamo dovoljno stranih investicija i ovi investitori koji su tu bili i pokušali nešto da rade, odustali su od investicija u vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini."

Mehmed Behmen, predsjednik Sekcije za obnovljive izvore energije, tvrdi: "Zajedno smo počeli s Rumunima i Hrvatima istraživati obnovljive izvore energije. U Rumuniji je već preko 2000 megavati (MW) instalirane snage kada je u pitanju vjetar, a Hrvatska ove godine instalira preko 300 MW."

Vjetroelektrane u višim stadijima razvoja na području Bosni i Hercegovini se z asada mogu nabrojati na prste jedne ruke.

Pri tome se glavnina projekata nalazi na području oko Livna, Kupresa, Tomislavgrada i Mostara.

Osim nekoliko privatnih investitora, od kojih su neki došli na korak do ishođenja građevinske dozvole, vjetroelektrane razvijaju i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine i Elektroprivreda HZ-HB.

Ulaganja 260 milijardi dolara

Dalibor Marinčić iz Elektroprivrede HZ-HB, kaže: "U tijeku je izgradnja prve vjetroelektrane Mesihovina u Tomislavgradu, instalirane snage do 66 MW. Osim te vjetroelektrane, koju financiramo iz kredita Njemačke razvojne banke, u tijeku su pripreme za izgradnju još tri vjetroelektrane. Vjetroelektrana Poklečani  u Posušju, vjetroelektrana Borova Glava u Livnu i vjetroelektrana Velika Vlajna, odnosno Jastrebinka kod Mostara. Ono što društvo radi je završiti četiri vjetroparka ukupne snage od oko 200 MW, što je investicija od oko 317 milijuna eura."

Prema istraživanjima stručnjaka iz nekoliko evropskih zemalja, u svijetu je prošla godina bila rekordna po ulaganjima u obnovljive izvore energije.

Ulaganja su iznosila 260 milijardi dolara, što je pet posto više u odnosu na 2010. godinu, a gotovo peterostruko više u odnosu na 2004. godinu, u kojoj su ova ulaganja iznosila 53,6 milijardi dolara.

Evropa je kao cjelina imala rast investicija u obnovljive izvore energije, s najvećim ulaganjima u tehnologije solarne energije.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.