U bh. gradovima više birača nego stanovnika

Kada se usporede Središnji popis birača u Bosni i Hercegovini i popis stanovništva iz 2013. godine, zaključak je da u pojedinim gradovima i općinama ima više birača nego stanovnika, a samo 260.000 bh. građana nisu glasači.

Takva situacija je zapravo potpuno logična, navode u Izbornom povjerenstvu, Agenciji za statistiku i u nevladinoj organizaciji koja nadgleda izborni proces jer, kako objašnjavaju, rezidenti nisu isto što i birači.

Al Jazeerina ekipa posjetila je Tuzlu, koja prema posljednjem popisu stanovništva ima 111.000 ljudi, među kojima blizu 20.000 maloljetnika. S druge strane, na predstojećim lokalnim izborima pravo glasa ima njih 113.477.

“Jesam iz Bosne, ali živim u inostranstvu. Imam pravo glasa, ali ne bavim se politikom. Ne izlazim na izbore”, kaže jedna Tuzlanka.

Upravo su takvi primjeri objašnjenje naizgled nelogične situacije. U Gradskom izbornom povjerenstvu u Tuzli traju pripreme za izbore. Njihova je obaveza, kažu, da ih provedu u skladu s pravilima.

“Da omogućimo svim građanima koji imaju biračko pravo, da kad izađu na biračko mjesto i kad budu dokazali svoj identitet na osnovu važećeg dokumenta, dakle da im omogućimo da glasaju”, objašnjava Meliha Pašić iz Izbornog povjerenstva.

Brojna dijaspora

To pravo birači mogu ostvariti samo na jednom mjestu na kojem se prijave. U birački popis upisani su svi punoljetni državljani Bosne i Hercegovine, uključujući one koji privremeno žive u inozemstvu, te raseljene osobe s pravom da glasaju za općinu u kojoj su bili popisani 1991. godine.

S druge strane, popis stanovništva obuhvatio je samo rezidente, objašnjavaju u Agenciji za statistiku.

“Mi smo objavili ukupan broj stalnog stanovništva, odnosno rezidenata. Međutim, imate veliki broj građana BiH koji imaju državljanstvo BiH, žive i rade duže od 12 mjeseci izvan BiH, ali oni imaju, kao državljani Bosne i Hercegovine, pravo da glasaju”, navodi Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku BiH.

Procjenjuje se da bosanskohercegovačka dijaspora broji više od milijun ljudi. Ipak, prema podacima iz središnjeg popisa birača, ukupan broj birača izvan BiH je nešto veći od 65.000.

“Ti ljudi ne žive u BiH i obično neće ni iskoristiti svoje pravo glasa”, prognozira Dario Jovanović iz organizacije “Pod lupom”.

Sve primjedbe idu CIK-u

Birači uglavnom čine 78 do 82 posto populacije u jednoj zemlji, a u BiH je, dodaju, taj postotak veći iz tri razloga.

“Upravo zbog velike dijaspore koja izvadi lične karte u BiH, zbog sumnje u ažurnost biračkog spiska i u valjanost popisa, imamo taj broj vrlo približan”, dodaje Jovanović.

U ukupno 17 općina zabilježili su prigovore i sumnje u ažuriranost biračkog popisa i, s drugim primjedbama na izborni proces, proslijedili ih Središnjem izbornom povjerenstvu.

“Na naša pitanja u Centralnoj izbornoj komisiji odgovaraju kratko: Sve nepravilnosti ili eventualne nelogičnosti na koje se ukazuje kada je birački spisak u pitanju biće analizirane zajedno sa nadležnim organima, odnosno sa matičnim službama, sa Agencijom za identifikaciona dokumenta i sa ministarstvima zaduženim za reviziju državljanstava. Sve ove provere i analize biće napravljene tek nakon oktobarskih izbora”, javila je Al Jazeerina reporterka Nataša Kovačev.

To je kasno, kao što uglavnom kasne i istrage i kazne, navode u nevladinom sektoru, ali i dodaju – bitno je da do promjena i dođe.

Izvor: Al Jazeera