Oglasi

Turski tok bez mnogo poleta

Puno je buke u vezi novog turskog gasovoda, ali izgledi za njegovu budućnost su nejasni.
Turski ministar energetike taner Yildiz i predsjednik Uprave Gazproma Aleksej Miller u februaru su helikopterom razgledali moguću rutu gasovodaAnadolija - Arhiva

Piše: Dimitar Bechev

Na Balkanu su i vođe i javnost bili očarani gasovodima koji presijecaju regiju. Prvo je bio Južni tok, infrastruktura u vrijednosti od 14 milijardi dolara koja je prema predviđanjima trebala pumpati do 65 milijardi kubnih metara gasa godišnje u Italiju i Austriju preko Crnog mora i niza balkanskih zemalja.

Sada je to Turski tok – alternativna ruta koju je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, tokom svoje posjete Ankari u decembru prošle godine u inat pritisku Evropske unije. Čak i prije nego što su Moskva i Ankara razradile finansijske i tehničke detalje, vlade širom jugoistočne Evrope borile su se za svoj udio u ovom sporazumu.

Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto, u aprilu je ugostio svoje kolege iz Grčke, Srbije i Makedonije da razgovaraju kako bi se kolektivno mogli priključiti na Turski tok.

Sutradan je grčki premijer Alexis Tsipras, vođa radikalne ljevičarske stranke Syrize, razgovarao o istoj temi sa Putinom u Moskvi.

„Moramo to razjasniti [...] neće biti nikakvog Turskog toka na grčkoj teritoriji već će biti grčki gasovod,“ prokomentarisao je on na zajedničkoj pres konferenciji nakon razgovora u četiri oka u Kremlju, reklamirajući Grčku kao „energetski centar“ u budućnosti.

Prošle sedmice je generalni direktor Gazproma Aleksej Miller, posjetio Atinu kada su se širile glasine da će Rusija osiromašenoj Grčkoj posuditi popriličnu svotu novca za svoj dio zagarantovan od budućih tranzitnih naknada.

Izgledi za budućnost

Pa ipak, sva ta buka u vezi Turskog toka (ili kakogod nazovu ovaj gasovod) ne može sakriti činjenicu da su mu, slično kao i otkazanom Južnom toku, izgledi za budućnost nejasni.

Turska jeste potpisala Memorandum o razumijevanju za ovaj projekat, ali ne postoji pravno obavezujući sporazum između vlada, a kamoli komercijalni ugovor između Gazproma i turske državne kompanije BOTA-e.

Male su šanse da će vlade ili velike energetske firme, glavni Gazpromovi klijenti, zaista biti spremne da snose troškove za novi gasovod preko Balkana, osim ako im ne ponude veliki popust, što će projekat učiniti neisplativim za ruskog giganta. 

Iskoristivši dobru pregovaračku poziciju, Ankara zahtijeva znatno sniženje cijena gasa koji dolazi iz Rusije, a Gazprom je već pristao da snizi cijenu za jednu desetinu. Turskoj se ne žuri, s obzirom da je njen prioritet diverzifikacija dobavljača i zadovoljavanje sve veće potražnje u pogledu industrije i domaćinstava.

Započevši tzv. Južni gasni koridor, Transanadolijski gasovod (TANAP) treba da vodi 16 milijardi kubnih metara gasa nizvodno od Kaspijskog mora (sve već potpisani ugovori za razliku od mogućih u Turskom toku) od azerbejdžanskog polja Shah Deniz do 2019, prvi je na listi prioriteta.

Postoje neki problemi u vezi država koje su pozicionirane niže u toku. Južni tok je otkazan, jer Gazprom nije želio da se povinuje pravilima Trećeg energetskog paketa EU koji je naredio da konkurentske firme trebaju dobiti pristup tranzitnoj infrastrukturi. Teško je zamisliti da bi Brisel napravio iznimku zbog Turskog toka, bez obzira koliko Grčka, Mađarska i Austrija ili drugi lobirali za to.

Manjak dobre volje ne tiče se jednostavno sukoba u vezi Ukrajine ili sankcija protiv Rusije. Evropska komisija, koja provodi antimonopolnu istragu protiv Gazproma od septembra 2012., podigla je optužnicu protiv ove firme prošle sedmice optuživši je za nelegalnu manipulaciju tržišta u velikom broju centralnih i istočnoevropskih država.

Grčka je već pod prismotrom zbog prodaje 66 posto svog udjela u DESFA-i, svom operateru gasne mreže azerbejdžanskom SOCAR-u, državnoj naftnoj kompaniji. Srbija i Makedonija, iako nisu članice EU, obavezale su se na implementaciju Trećeg energetskog paketa u sklopu svojih obaveza po pravilima Energetske zajednice pod sponzorstvom Brisela.

Uvoz preko Kaspijskog mora

Poput Turske i Grčke, i Srbija se nada budućem uvozu iz Kaspijskog mora preko predložene poveznice sa Bugarskom, a premijer Aleksandar Vučić nedavno je razgovarao o ekonomskoj saradnji u Bakuu.

Miller je u januaru upozorio povjerenika Marosa Sefcovica, zaduženog za Energetsku uniju, da bi EU trebala požuriti da izgradi produžetak Turskog toka od grčko-turske granice prema ovamo. Rusija kaže da namjerava preusmjeriti sav gas koji ide preko Ukrajine na novu rutu preko Turske, kada istekne ugovor sa Kijevom 2019.

Prva faza će donijeti svježih 16 milijardi kubnih metara na tursko tržište, ispred kojeg je trenutno jedino njemačko tržište, kada je u pitanju Gazpromova prodaja.

Ali, male su šanse da će vlade ili velike energetske firme, glavni Gazpromovi klijenti, zaista biti spremne da snose troškove za novi gasovod preko Balkana, osim ako im ne ponude veliki popust, što će projekat učiniti neisplativim za ruskog giganta.

Rusija nije uspjela postići dogovor ni sa vladama prijateljskih država. Medijsko interesovanje na stranu, Millerova nedavna posjeta Grčkoj nije donijela ništa osim neodređenih obećanja za zajmove u zamjenu za podržavanje produženja gasovoda.

Uprkos svim nedostacima, još nerođeni Turski tok ima i dobre strane. Pokazao se kao veoma koristan instrument vanjske politike za Kremlj da testira i remeti privremeno jedinstvo EU protiv neposlušne Rusije.

Može biti od koristi i za Tursku: njegova prva faza će donijeti svježih 16 milijardi kubnih metara na tursko tržište, ispred kojeg je trenutno jedino njemačko tržište, kada je u pitanju Gazpromova prodaja.

Ali, kao i u slučaju sporazuma u vezi gasa potpisanog s Kinom 2014, Turska, a ne Rusija, bi postavljala uslove.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne održavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.