Oglasi

Turski pogled na stradanje Armenaca

Prošle godine predsjednik Recep Tayyip Erdogan, izrazio je saučešće potomcima armenskih žrtava iz 1915. godine.

fhWCkmcvN2M

Nakon papine izjave koja je zategla odnose Turske i Vatikana, reporter Al Jazeere Harun Karčić, istražio je kako se u Turskoj gleda na stradanje Armenaca tokom Prvog svjetskog rata.

Autorica Fethiye Cetin je imala 24 godine kada je otkrila nešto što joj je zauvijek promijenilo život. Njena baka je bila na samrti kad joj je priznala dugo skrivanu tajnu.

„Bila je to druga godina mog studija na univerzitetu. Imala sam 24 ili 25 godina kada mi je baka priznala da je ona, zapravo, Armenka i da je imala sestre u Americi. Zamolila me je da joj ih pronađem. I onda mi je kroz suze ispričala sve što se desilo 1915. godine“.

Fethiyina baka i njena porodica deportirani su iz Anadolije prema pustinjama Sirije i Iraka. Spasio ju je osmanlijski vojnik koji je kasnije i usvojio.

Brojni historičari se slažu da su Armenci stali na stranu ruske vojske koja je izvršila invaziju na sjeveroistočni dio Osmanskog carstva, te da su armenske milicije vodile oružani ustanak protiv Osmanlija i masakrirali muslimanske civile u Anadoliji.

Deportacije i strijeljanja

Uslijedile su deportacije stotina hiljada Armenaca i strijeljanja pobunjenika, javlja Karčić iz Istanbula.

„Stradanje Jermena tokom Prvog svjetskog rata je dugi niz godina bila tabu tema u ovoj zemlji. Međutim, sa liberalizacijom Turske u proteklih deset godina, sve se otvorenije priča o tome – uključujući i na ovom univerzitetu“, dodaje.

Riječ je o Univerzitetu Istanbul Bilgi, a historičar Bulent Bilmez, jedan je od nekolicine turskih intelektualaca koji smatraju da je riječ o genocidu.

„Svaki historičar koji se barem malo bavio ovom temom zna da su se, bez obzira na to kako to okarakterišemo, dogodila ubijanja stotina hiljada Armenaca. Uz to, ti ljudi su prisilno deportovani sa svojih ognjišta, gdje su živjeli hiljadama godina“, ističe.

Ostatak stanovništva Turske, ipak, u potpunosti odbacuje takve tvrdnje.

„Rusija, Velika Britanija i Francuska nagovorile su Armence da se pobune protiv Osmanskog carstva i pokušaju uspostaviti svoju državu. Armenci su izdali svoju zemlju i domovinu. Osmanlijska država se morala zaštititi i poduzeti određene mjere. U bilo kojoj državi, ako građani učine nešto protiv svoje države, ona mora reagovati. Zato su Osmanlije odlučile deportovati Armence. Nije riječ o genocidu. Svi znamo šta se desilo u Bosni između 1992. i 1995. Ako želite vidjeti kako izgleda genocid jednog naroda, onda pogledajte šta se desilo u Bosni“, kaže političar Ozcan Pehlivanolgu (MHP).

Ljudske patnje

Prvi svjetski rat je bio turbulentan period, vrijeme kada su propadala stara carstva, a osnivale se nove države na Balkanu, Bliskom istoku i Kavkazu navodi historičar Ferhat Kentel sa Istanbul Sehir Univerziteta.

„Tokom 1915. godine, cijelo Osmansko carstvo bilo je zahvaćeno tragedijama i ljudskim patnjama. Grci, Srbi, Turci, Bošnjaci, Bugari i s druge strane, Arapi, Kurdi, Armenci i Palestinci - svi su oni patili. To su bili porođajni bolovi novih država, jer su se nove države stvarale. Naravno, i Armenci su htjeli svoju državu“, govori on.

Prošle godine, tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan, izrazio je saučešće potomcima armenskih žrtava iz 1915. godine. To je bilo prvi put u historiji moderne Turske Republike da neko iz samog državnog političkog vrha - prizna njihovo stradanje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.