Turska predstavila novi ekonomski model

Turska bi mogla tražiti finansijsku pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (EPA)

Ministar finansija i trezora Turske Berat Albayrak objavio je novi ekonomski model te države, javlja Anadolija.

Prezentirajući principe novog ekonomskog modela, Albayrak je rekao kako će među temeljnim principima održavanje efektivnije i sigurnije komunikacije sa svim pravnim osobama s udjelom u tržištu.

“Osiguravanje pune neovisnosti monetarne politike također je među temeljnim principima novog ekonomskog okvira Turske”, rekao je Albayrak.

Najavio je i reviziju fiskalne i monetarne politike sa ciljem postizanja veće stabilnosti proračuna, te potvrdio kako će princip neovisnosti središnje banke ostati nepromijenjen.

Prvi korak u cilju jačanja ekonomske ravnoteže, kako je rekao Albayrak, bit će borba protiv inflacije.

Ukazao je i na značaj pojednostavljenog oporezivanja, što će uvećati tu vrstu prihoda.

Albayrak je najavio i prijedlog koji će dostaviti Velikoj narodnoj skupštini Republike Turske, a koji se odnosi na formiranje novog regulacijskog tijela na najvišem nivou koje će se baviti financijama.

Pad lire

Novi ekonomski model predstavljen je nakon što je turska valuta pala na novu, rekordno nisku razinu sa zabrinutošću oko politike predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i spora sa SAD-om.

Lira, koja je pala oko 30 posto od početka godine, pala je danas na 5,47 za jedan dolar.

Pad valute je uslijedio s vijestima da sastanak na visokom nivou u Washingtonu dužnosnika Turske i SAD-a o zatvorenom američkom svećeniku Andrewu Brunsonu nije donio rješenje.

Brunsonu se sudi za špijunažu i po optužnicama povezanim s terorizmom u vezi s pokušajem državnog udara 2016. godine, što on i vlada SAD oštro negiraju.

Washington je više puta tražio puštanje Brunsona.

Erdogan je ranije povezivao Bransonov povratak u SAD s izručenjem turskog propovjednika Fethullaha Gulena kojeg turska vlada smatra odgovornim za pokušaj puča.

Zbog zatvaranja svećenika, Washington je uveo sankcije dvojici turskih ministara i upozorio na mogućnost dodatnih kaznenih mjera.

Moguća i pomoć MMF-a

To se nadovezalo na zabrinutost oko neovisnosti središnje banke.

Erdogan želi da banka zadrži niske kamatne stope kako bi potaknula ekonomski rast, ali neovisni ekonomisti ocjenjuju da bi kamate trebale biti povećane kako bi se obuzdala inflacija.

Turska financira veći dio svog rasta stranim investicijama, zbog čega je posebno osjetljiva na pad lire. Slabija valuta smanjuje zarade stranim investitorima koji bi mogli povući novac i time pojačati pad lire što može dovesti do financijske nestabilnosti, prenose agencije.

U tom slučaju Turska bi mogla tražiti financijsku pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ili ograničiti iznošenje novca iz zemlje. Pošto je pomoć MMF-a uvjetovana, analitičari ocjenjuju da bi Erdogan mogao biti skloniji pokušaju da kontrolira iznošenje novca.

Izvor: Agencije