Oglasi

Turska ofanziva u Siriji: Šta se dešava i kako će završiti?

Odluka o povlačenju američke vojske izazvala je turski napad na regiju koju su do sada kontrolisale kurdske milicije.
Turska vojska je uz podršku Sirijske nacionalne vojske napala na kurdske ciljeve u nastojanju da očisti pogranični pojas od njihAnadolija

Turska je poručila Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija da je njena vojna ofanziva na sjeveru Sirije pokrenuta kako bi se ostvarilo pravo na samoodbranu po Povelji UN-a.

Turska je, u pismu koje je danas objavljeno, navela da se bori protiv „neposredne terorističke prijetnje“ i da želi da očuva sigurnost koju, po njoj, na granici ugrožavaju sirijski Kurdi.

Turska njih naziva „teroristima“ i izjednačava ih sa pripadnicima Islamske države Iraka i Levanta (ISIL).

Kako je sve počelo, šta se dešava i zašto?

Počelo do Trumpove odluke 

“Odlazak na Bliski istok najgora je odluka donesena u historiji naše zemlje. Glupi beskonačni ratovi za nas privode se kraju. Polagano i pažljivo vraćamo američke vojnike kućama. SAD se trebao u Siriji zadržati 30 dana, a to je bilo prije mnogo godina. Ostali smo i ulazili u sve dublje i dublje sukobe bez cilja na vidiku...“.

Ovim riječima, koje je svijetu prenio u serijalu poruka preko svog računa na Twitteru, američki predsjednik Donald Trump je, kako se ispostavilo, otvorio novo poglavlje rata u Siriji, koje bi, kako strahuju međunarodni zvaničnici, mogao pogoršati užasnu humanitarnu situaciju u regiji.

Trumpova odluka, koja je naišla na kritike i u SAD i u većini svijeta, otvorila je vrata Turskoj za dugo planiranu, ali nikada planiranu jednostranu akciju na sjeveru Sirije. I ona je, prošle sedmice, počela.

Šta se dešava, ko protiv koga ratuje i zašto, kakvi su turski ciljevi u Siriji i regiji, pitanja su na koja prosječan stanovnik planete Zemlje teško da ima potpuno tačan odgovor.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je, nekoliko dana uoči upada u Siriju, najavio da će Turska izvesti zračnu i kopnenu vojnu operaciju istočno od rijeke Eufrat. Cilj akcije je, kako su najavili, da uspostave „sigurnu zonu“ u Siriji u kojoj bi bile smješteni milioni sirijskih izbjeglica, a koja bi bila očišćena od teškog naoružanja, ali i pripadnika sirijske kurdske milicije YPG, koju Ankara smatra „terorističkom organizacijom odgovornom za smrt najmanje 30.000 osoba u protekla tri desetljeća“.

Zaštita od turskog napada

YPG su kurdske Jedinice narodne zaštite i ključni su dio Sirijskih demokratskih snaga (SDF). Te snage su osnovane u oktobru 2015. kao rezultat saveza kurdskih i arapskih frakcija, kao i asirskih i turkmenskih boraca. Njihovo formiranje uslijedilo je nakon što su kurdske Jedinice narodne zaštite uspjele ostvariti nekoliko pobjeda u borbama protiv ISIL-a. Procjenjuje se da su izgubile 11.000 boraca u bitkama protiv te grupe u proteklim godinama.

Do sada su imale podršku američke vojske u borbi protiv snaga Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) i kao takve su bile zaštićene od potencijalnog napada turske vojske.

No, najava povlačenja američke vojske promijenila je sliku Sirije i utabala Turskoj put da, uprkos protivljenju gotovo cijelog svijeta, napadne na kurdske ciljeve u nastojanju da očisti pogranični pojas od njih, u dubini od 30 kilometara, te da u tu zonu smjesti sirijske izbjeglice.

“Nikada nećemo dozvoliti da se na sjeveru Sirije formira teroristički koridor. Neka to svi dobro znaju. Naš je konačni cilj okončati prisustvo YPG-a na sjeveru Sirije i uspostaviti mirovni koridor na tom prostoru kako bismo omogućili našoj sirijskoj braći koja su u Turskoj da se sigurno vrate na svoja ognjišta, u svoje domove“, kazao je prije nekoliko dana turski ministar odbrane Hulusi Akar.

Turskoj u akciji podršku pružaju i jedinice Sirijske nacionalne vojske, sastavljene od proturskih frakcija koje su se ovog mjeseca ujedinice s ostalim opozocionim frakcijama koje djeluju na sjeveru Sirije u jednu grupu. Neke od njih su se borile protiv Al-Assadovih snaga u pokrajini Idlib.

'Ostavljeni na milost i nemilost'

Turskoj ofanzivi, koju Ankara izvodi s pripadnicima Sirijske nacionalne vojske, protive se gotovo svi, mnogi međunarodni dužnosnici pozivaju Ankaru da zaustavi operaciju, a Evropska unija obustavila je prodaju oružja Turskoj.

Dosta njih gaji bojazan da Turska svojoj operacijom riskira da dovede u pitanje sve što je do sada urađeno u borbi protiv ISIL-a, te upozoravaju a rizik od ponovnog buđenja te organizacije.

Sirijski Kurdi bijesno su optužili SAD da ih je izdao povlačenjem, jer ih je ostavio na milost i nemilost turskoj vojsci.  

Petog dana ofanzive, reagovale su i vlasti iz Damaska, koje su saopštile da počinju slati trupe na sjever zemlje kako bi se, zajedno sa Sirijskim demokratskim snagama, oduprli „turskoj agresiji“.

"Nakon što su Amerikanci napustili regiju i dali zeleno svjetlo za turski napad, mi smo bili primorani tražiti drugu opciju, a to je razgovor sa Damaskom i Moskvom da se nađe protivmjera ovim turskim napadima“, naveo je kurdski zvaničnik Badran Jia Kurd.

Do sada, turske vlasti objavile su da je osvojeno nekoliko sela i gradova, te da turska vojska kontrolira veliki autoput koji se nalazi 30-ak kilometara od tursko-sirijske granice i kreće se paralelno s njom na sirijskoj teritoriji.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.