Turska od EU preuzima izvoz u Rusiju

Rusija iz Evrope uvozi 32 posto voća i povrća, navodi ruski Institut (EPA)

Nakon što je Vlada Rusije uvela zabranu na isporuku većine poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda iz Evropske unije, SAD-a, Australije, Kanade i Norveške na godinu dana, Turska i Srbija su se našle na popisu prioritetnih zemalja koje će Rusiju opskrbljivati tom robom.

Dmitrij Medvedev saopćio je vijest o zabrani uvoza na sjednici Vlade 7. augusta, te je kabinet počeo da izvršava ukaz predsjednika Vladimira Putina koji je potpisan dan ranije.

“Turski izvoznici nalaze se u povoljnom položaju zbog teritorijalne blizine i već uspostavljenih veza”, komentirao je Glas Rusije.

Ipak, u ovom slučaju se radi o tendenciji koja je jačala i bez pomoći Evropske unije. Turski izvoz u Rusiju se u periodu od 2004. do 2013. godine povećao skoro četiri puta, a ruski izvoz u Tursku se u istom periodu otprilike utrostručio.

Odgovor turskog Ministarstva privrede ubrzo je stigao. U Ankari su se sastali zvaničnici turskog i ruskog Ministarstva poljoprivrede kako bi razmotrili proširenje dozvola turskim kompanijama, kako bi mogle izvoziti više proizvoda u Rusku Federaciju.

Predstavnici ministarstava dvije zemlje razgovarali su o tome kako poljoprivredni sektor Turske može zadovoljiti manjak nastao uvođenjem sankcija. Razgovori su bili fokusirani na to kako pojednostaviti proceduru za izvoz u Rusiju i povećati broj turskih firmi koje mogu izvoziti robu u Rusiju, navodi agencija Anadolija.

U međuvremenu, ruski ministar poljoprivrede Nikolaj Fjodorov, rekao je da Rusija, prije svega, želi povećati uvoz voća i povrća iz Turske.

“Turski tradicionalni poljoprivredni proizvodi primarno su predmet našeg zanimanja. Uzimajući u obzir ozbiljne ponude iz Turske, mislim da ćemo proširiti obim trgovine između dvije zemlje.”

U proteklih sedam mjeseci Turska je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti 7,09 milijardi dolara. Najveće učešće u izvozu ostvareno je u tekstilu, predivu, tkaninama, povrću i voću.

“Procjenjuje se da EU može izgubiti čak 12 milijardi eura, jer prehrambeni proizvodi čine blizu 10 posto našeg cjelokupnog izvoza u Rusiju”, rekao je šef delegacije Evropske unije u Moskvi Vigaudas Ušackas u intervjuu za radiostanicu Govori Moskva.

Prema podacima ruskog Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI), Rusija iz Evrope uvozi 31,5 posto mesa, 42,6 posto mliječnih proizvoda i 32 posto voća i povrća, prenosi Ruski vjesnik.

Poljoprivredni proizvođači u zemljama Evropske unije trpe velike gubitke, budući da je vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda u 2013. godini bila 12 milijardi dolara.

Šanse Srbije i BiH

BiH i Srbija nisu među zemljama koje su uvele sankcije za ruske kompanije, te stoga nisu ni među onima na koje se odnose protivmjere Rusije, što otvara prostor da ove dvije zemlje iskoriste zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u Rusiju i plasiraju svoje proizvode na ovo tržište.

Prema izjavi ruskog ministra Fjodorova, Srbija će se naći među državama bivšeg SSSR-a, te pojedinim euroazijskim i zemljama Sredozemlja, na čije prehrambene proizvode ubuduće računa rusko tržište.

“Za nas su za uvoz voća i povrća perspektivni Azerbejdžan, Uzbekistan, Armenija, Tadžikistan i u određenoj mjeri Kirgistan. Uz njih su Turska, Iran i Srbija. Veoma obećavajuće zemlje su Iran, Maroko i Egipat. Njima su potrebni naši proizvodi – žito, biljno ulje, a nama njihovo voće, povrće, jagode i citrusi”, rekao je ruski ministar poljoprivrede.

Rasim Ljajić, srbijanski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, izjavio je da ta zemlja ima šansu da poveća izvoz poljoprivrednih proizvoda na tržište Rusije sa sadašnjih 117 miliona na 300 miliona dolara do kraja godine.

Komentirajući ocjene domaćih analitičara da Srbija nema dovoljno proizvođačkih kapaciteta da zadovolji tražnju Rusije za hranom i drugim poljoprivrednim proizvodima, Ljajić je rekao da “nije nikakva mudrost ako kažemo da nemamo dovoljno niti potencijala, niti proizvođačkih kapaciteta da možemo da zadovoljimo ogromno ne samo rusko tržište, već tržište ukupne Carinske unije, dakle i Rusije i Bjelorusije i Kazahstana”.

“Ali, druga činjenica je da mi nismo iskoristili sve kapacitete koje nam, s jedne strane, pruža ovaj Sporazum o slobodnoj trgovini koji imamo sa Ruskom Federacijom, a, s druge strane, jedna nova okolnost koja se stvara”, kazao je ministar trgovine Srbije.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza voća u Rusiju za 2013. godinu iznosi 600 hiljada eura.

Takav nizak nivo izvoza opravdava se činjenicom da je Rusija daleko i da su troškovi transporta visoki.

Ipak, BiH ne bi smjela propustiti ovu šansu, ocijenio je za Al Jazeeru Duljko Hasić, ekonomski analitičar iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Dodao je da bi se izvoz pojedinih proizvoda mogao povećati i do deset puta.

“Ovo je, zaista, dobra šansi za bh. proizvode, ali u svim oblastima, ne samo u oblasti agroindustrije, nego i za neke proizvode iz oblasti prerađivačkih kapaciteta, prvenstveno izvoz rezervnih dijelova, motornih vozila koje BiH plasira na rusko tržište”, kazao je Hasić.

A da bi se postiglo povećanje izvoza na rusko tržište, treba se napraviti organizacija i informirati izvoznike na koji način mogu plasirati svoje proizvode.

Potpisivanje trgovinskog sporazuma o ukidanju carinskih i drugih dažbina je, također, jedan od uvjeta da se omogući veći izvoz hrane na rusko tržište, dodao je analitičar VTK-a.

Viši standardi

Na unutrašnjem planu BiH treba uspostaviti odgovarajuće institucije iz oblasti sanitarne i veterinarske inspekcije, kako bi se stvorile pretpostavke značajnog plasmana proizvoda iz ove oblasti na rusko tržište.

Bosna i Hercegovina mogla bi povećati izvoz u Rusiju ukoliko uspije prilagoditi svoju proizvodnju novonastalim uvjetima, smatraju profesori ekonomije na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru.

Dr. Safet Kurtović vjeruje da za kratko vrijeme teško može doći do povećanja proizvodnje i izvoza, zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta u BiH. “Izvoz se može povećati do dva miliona maraka, ali se teško može postići više od toga”, istakao je on.

Dr. Mehmedalija Hadžović, profesor na predmetima Međunarodna ekonomija i Vanjskotrgovinsko poslovanje, šansu vidi u povećanju proizvodnje piletine.

“Za proizvodnju piletine potrebno je relativno malo ulaganja. Proizvodnih hala ima u izobilju u BiH”, kazao je Hadžović, dodajući da poticaji koje vlasti daju poljoprivrednicima moraju stići u prave ruke.

Izvor: Al Jazeera i agencije