Turska: Obaranje rejtinga je politička odluka

Turski premijer kaže da na ekonomiju te zemlje ne treba gledati kroz izvještaje tri od pet bonitetnih agencija (EPA)

Turski vicepremijer Numan Kurtulmus kritizirao je odluku bonitetne agencije Moody's da snizi kreditni rejting Turske na status “smeća”, nazivajući je političkom odlukom i navodeći da se zvanična Ankara protivi “izdajničkim” pokušajima da se ugrozi njena ekonomija.

Kurtulmus, koji je također glavni glasnogovornik turske Vlade, rekao je na konferenciji za novinare da ekonomska politika Turske ostaje na svom kursu, kao i da je dobro vođenje turske ekonomije nakon neuspjelog pokušaja vonog puča od 15. jula neutraliziralo rizike i da su makroekonomski pokazatelji od tada stabilni.

“Turska se suočila s malim odlivom kapitala nakon odluke Moody'sa da snizi kreditni rejting Turske”, izjavio je Kurtulmus.

Investitoi u teškoj poziciji

Cemil Ertem, ekonomski savjetnik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, kazao je da je odluka Moody'sa zbunjujuća za tržište.

Dodao je da se zbog toga investitori nalaze u Teškoj poziciji, prenosi Daily Sabah.

Turski ministar finansija Naci Agbal je istakao da njegova zemlja provodi strukturne reforme, radi sve na tome da ekonomija raste, a ipak se Moody “odjednom” odlučio na takav potez.

Turski premijer Binali Yildrim je kazao da na ekonomiju te zemlje ne treba gledati kroz izvještaje tri od pet bonitetnih agencija.

Američka bonitetna agencija Moody's je prošle sedmice snizila rejting Turske na neinvesticioni nivo, navodeći kao razlog zabrinutost povodom vladavine prava nakon pokušaja vojnog puča u toj zemlji, kao i rizike koji prijete zbog usporavanja ekonomije.

Akcije pale četiri posto

Turska lira je pala za jedan posto, a akcije su “skliznule” za skoro četiri posto nakon što je Moody's snizio kreditni rejting Turske na status “smeća”, piše britanski list Financial Times.

Lira je u ponedjeljak pala na najniži nivo prema američkom dolaru od augusta, na 2,99 lira za dolar, dok je glavni indeks Istanbulske berze pao za 3,8 posto u odnosu na vrijednost sa prošlosedmičnog zatvaranja berze.

Prinosi na 10-godišnje državne obveznice u lokalnoj valuti su porasle za oko 0,43 procentna poena, na 9,71 posto.

Izvor: Agencije