Oglasi

Turska između sukoba s Rusima i američke formalne podrške

Snage turske vojske i sirijske opozicijske frakcije mogle bi se sukobiti sa snagama sirijskog režima, koje podržava Rusija.
Već nekoliko dana Turska u Idlib šalje konvoje vojnika jedne za drugimaEPA - Ilustracija

Piše: Zaher Albaik

Dok se sukob na sjeveru Sirije širi i postaje sve zamršeniji, potezi koji se preduzimaju na terenu upozoravaju na mogućnost vojnog sukoba.

Turske snage i sirijske opozicijske frakcije mogle bi se sukobiti sa snagama sirijskog režima podržanim od Rusije, posebno nakon što je Turska izgubila pet svojih vojnika sedam dana od ubistva osam drugih u sirijskom granatiranju Idliba.

Već devet mjeseci pokrajina Idlib svjedoči povremenim vojnim eskalacijama snaga režima i njegovih saveznika Rusije, o čemu govore napadi na terenu i žestoko granatiranje, uglavnom usmjereni na međunarodni put koji povezuje Halep s glavnim gradom Damaskom.

Zbog turskog nepovjerenja u Sjedinjene Američke Države rizik od vojnog sukoba s Rusijom, koji će zauzvrat dovesti do srozavanja tursko-ruskih odnosa, i dalje je najveća briga Ankare u političkom, vojnom i ekonomskom smislu, što smanjuje turske opcije i čini ih složenijima.

Konvoji stižu jedan za drugim  

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je u srijedu da će vojska njegove zemlje napasti snage sirijskog režima ako ponovo napadne turske vojnike, čak i ako se to dogodi van područja obuhvaćenih Sporazumom iz Sočija, dodajući da se avioni koji bombardiraju civile u Idlibu neće moći slobodno kretati kao što je to bio slučaj ranije.

Oni koji prate događanja smatraju da sirijski režim, po svemu sudeći, nije u stanju donijeti nikakvu odluku u vezi s pokretanjem vojnih operacija i da je svaka odluka u rukama Rusa, koji imaju snažno prisustvo u Siriji, što zauzvrat dovodi do zaključka da postoji sukob između Rusije i Turske, a ne Turske i sirijskog režima.

Već nekoliko dana Turska u Idlib šalje konvoje vojnika jedne za drugima.

Statistika pokazuje da se te snage po broju i opremljenosti smatraju najvećima koje je turska vojska uvela u Siriju od početka sirijske krize i da su veće od onih koje je vojska koristila u prethodnim operacijama u Siriji, uključujući "Štit Eufrata", "Maslinovu grančicu" i "Izvor mira" zapadno i istočno od Eufrata.

U nedostatku službenih statistika o broju tih snaga zvanična agencija Anadolija objavila je niz vijesti, u različitim intervalima, o slanju stotina vojnih vozila, dok je Sirijska opservatorija za ljudska prava izračunala da je u Idlib ušlo 850 turskih vojnih vozila od početka februara.

Očekuje se novi val izbjeglica iz Sirije

Turski izvještaji sugerirali su da je turska vojska, nakon nedavnih pojačanja, završila pripreme za formiranje barijere s ciljem suzbijanja vojnog djelovanja, čije granice još nisu jasne.

To upućuje na to da je Ankara donijela konačnu odluku da spriječi režim da pređe određene linije u Idlibu sve do turske granice, preduzimajući odlučne mjere da zaustavi novi val izbjeglica prema turskoj teritoriji, kao i sve političke, sigurnosne i ekonomske posljedice toga za Tursku unutar zemlje i inozemstvu.

Uporedo s posjetom ruske delegacije Ankari, tursko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da će turski kontrolni punktovi nastaviti obavljati svoje zadatke i da su u stanju odbraniti se.

Ministarstvo je potvrdilo da Ankara uopće ne planira ukinuti kontrolne punktove, što je poruka da odbacuje bilo kakav ruski prijedlog za izmjenu granica dogovorenih u Sočiju i povlačenje turskih kontrolnih punktova koji su sada iza linija vojske sirijskog režima.

U tom kontekstu Yasin Kivanc, profesor međunarodnih odnosa na turskom Univerzitetu Erciyes, trenutnu vojnu eskalaciju između sirijske vojske i turskih snaga u pokrajini Idlib smatra najgorom krizom u tursko-ruskim odnosima od obaranja ruskog borbenog aviona na sirijsko-turskoj granici 2015.

'Rusko-turski sukob nije opcija'

Uprkos kompleksnim sporovima i velikim razlikama u stavovima dviju zemalja, želja Turske da izbjegne bilo kakav stvarni sukob s Rusijom i želja Moskve da ne izgubi Tursku služit će kao poticaj za pronalazak posebnih rješenja u vidu izmjene dogovora u Sočiju i iznošenja nove formulacije koja bi zadovoljila dio zahtjeva dvije zemlje sve dok se ponovo ne vrati pitanju sudbine koju zaslužuje ono što je ostalo od Idliba, kazao je taj profesor za Al Jazeeru.

Izbijanje direktnih sukoba između Rusije i Turske jedan je od scenarija koji bi se trenutno mogli ostvariti, no Kivanc odbacuje takvu mogućnost.

"Smatram da direktni sukob između ruskih i turskih snaga trenutno nije opcija. Možda svjedočimo nekoj vrsti blaže konfrontacije, kao što smo imali priliku vidjeti 2015, kada su Turci oborili ruski avion, a onda ćemo vidjeti koja će se strana prva povući."

Smatra da je raširena pretpostavka da su Turci sada u slabijem položaju unutar Sirije netačna.

U odgovoru na sirijsko artiljerijsko granatiranje turskih položaja na sjeverozapadu Sirije Washington je izrazio podršku Ankari, svom savezniku u NATO-u, i ponudio joj pomoć.

Također je zaprijetio da će uvesti sankcije Damasku, u pokušaju da potakne sirijski režim i njegovog saveznika Rusiju da zaustave eskalaciju.

Pompeo: Opasna eskalacija u Idlibu

James Jeffrey, izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Siriju, ranije je izjavio da je "veoma zabrinut zbog krajnje ozbiljnog sukoba" u pokrajini Idlib.

Američki državni sekretar Mike Pompeo opisao je sirijsko granatiranje turskih položaja u pokrajini Idlib kao "opasnu eskalaciju".

Izjavio je da američki zvaničnici potpuno podržavaju, kako je to opisao, "opravdane samoodbrambene akcije", koje Turska provodi kao odgovor na granatiranje.

Turski kolumnist Sinan Solmaz smatra da je Amerika ovog puta ozbiljna u vezi sa svojim stavom, ne samo kad je riječ o podršci Turskoj nego i o tome da želi ukinuti "američku punomoć", kako je to nazvao, datu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Solmaz je za Al Jazeeru rekao da ta direktna američka intervencija u vezi s podrškom Turskoj nakon eskalacije u pokrajini Idlib pokazuje da Rusija više nije jedini igrač u tom sukobu.

To je pokazatelj da se Amerika želi vratiti u Siriju kao partner u bilo kojem budućem rješenju.

Putin se upustio u svoje vojne avanture u Siriji, koje su počele u septembru 2015, tek nakon što je dobio zeleno svjetlo od bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame i nakon dogovora koji su se odvijali između njega i drugih aktera uključenih u to pitanje.

Ruski sistem S-400 'na čekanju'

No, imajući u vidu ranija iskustva sa stavom Amerikanaca, koji nisu pridavali mnogo pažnje sirijskom pitanju, kao i stalne izjave aktualnog predsjednika Donalda Trumpa o želji da se potpuno povuče iz Sirije, Solmaz smatra da treba sačekati dok ne postane jasno jesu li američka nastojanja ozbiljna ili je riječ o privremenim pričama.

Turski kolumnist naglašava da će u slučaju šireg vojnog sukoba u Idlibu Turskoj trebati hitna podrška naprednih odbrambenih sistema jer je uglavnom zavisila od američkih sistema Patriot, koje je NATO privremeno rasporedio.

Međutim, većina tih sistema povučena je zbog sve većih neslaganja Turske sa članicama Alijanse i kupovine odbrambenog sistema S-400 od Rusije, koji još nije pušten u upotrebu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.