Turska će i nakon Trumpove odluke kupovati iransku naftu

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i iranski lider Hassan Rouhani u decembru prošle godine u Ankari (Reuters)

Zahir Albaik, Ankara

Tursku i Iran vežu snažni ekonomski odnosi tokom posljednjih nekoliko godina, uprkos zapadnim naporima da izolira Iran zbog nuklearnog programa ove države. 

Međutim, očuvanju ovih odnosa prijete konstantni izazovi koje nameće Amerika, a posljednji takav primjer je odluka Washingtona da suspendira izuzeće koje je važilo za kupovinu iranske nafte.

Takav potez je potaknuo brojna pitanja o implikacijama ove odluke na Tursku te kako će se Ankara nositi s ovim pitanjem.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je kazao da se Turska protivi ovakvim potezima i direktivama, dodavši da “prijedlog o kupovini nafte iz bilo koje druge države osim Irana predstavlja prelazak granica”.

Turska dobila dobru cijenu od Irana

Te izjave su uslijedile nakon što je američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak najavio suspenziju olakšica koje je osam zemalja dobilo prije nekoliko mjeseci vezano za kupovinu iranske nafte.

Američki državni sekreter Mike Pompeo naglasio je da njegova država neće odobriti nikakva izuzeća od sankcija Iranu.

Resul Tosun, istaknuti član vladajuće Partije pravde i razvoja – AKP, izjavio je za Al Jazeeru kako vjeruje da Ankara neće prestati kupovati iransku naftu u bliskoj budućnosti.

Izrazio je uvjerenje da će Ankara nastaviti kupovati naftu sve dok Ujedinjeni narodi ne podrže ili ne usvoje embargo koji je SAD nametnuo.

Tosun, bivši zastupnik u Parlamentu, dodaje da je “Ankara dobila veoma dobru cijenu od Irana i da sa njene tačke gledišta tu ne postaji ništa ilegalno”.

Ankara će gledati svoje interese

“Mi plaćamo na zakonit način i, sve dok je to tako, zašto prestati kupovati iransku naftu?”, upitao je on.

“Iran je dobar susjed Turskoj i nećemo prekinuti naše trgovinske odnose s njim samo zato što neka druga država traži od nas da to učinimo radi njenog nuklearnog programa”, naglasio je Tosun.

Ističe da će njegova država čekati da vidi hoće li SAD kasnije uvesti ozbiljne sankcije protiv Turske po ovom pitanju, pojasnivši da će Vlada Turske raditi na tome da uvjeri američkog predsjednika da napravi nove izuzetke nakon što se okonča trenutni rok za olakšice koji ističe u maju.

Tosun vjeruje da će, ako Washington bude insistirao na svom stavu ili spremnosti da žrtvuje odnose s Anakarom, Turska odgovoriti okretanjem na nova tržišta i prema novim partnerstvima.

U konačnici, Ankara će gledati svoje interese, pojasnio je Tosun.

Iranska nafta pokriva 44,6 posto potreba

Prema podacima Regulatorne agencije za energetsko tržište, Turskoj je potrebna iranska nafta, pošto nema vlastitih rezervi.

Turska uvozom iz Irana pokriva veliki dio svojih naftnih i gasnih potreba.

U 2017. godini uvoz iz Irana je pokrivao 44,6 posto od ukupne opskrbe naftom i 17 posto od ukupnog uvoza plina.

Ankara ostatak potreba zadovoljava uvozom iz Iraka, Rusije, Kuvajta i Saudijske Arabije.

Obim trgovinske razmjene između Irana i Turske u posljednjim godinama povećao se za više od 80 posto, a iranski izvoz u Tursku je uključivao bakar, aluminij, čelik, cink, naftne derivate, gas, lubenice i pistacije, dok je Turska u Iran izvozila žitarice, duhan, industrijske strojeve, pamuk, drvo, lijekove i papir.

Kupci nafte do 1. maja moraju zaustaviti uvoz iz Irana, ili će se suočiti s američkim sankcijama

Ekonomski stručnjaci predviđaju da će Kina i Turska nastaviti s kupovinom istih ili čak većih količina, bez obzira na ranije nagovještaje Ankare kako postoji mogućnost kupovine većih količina nafte iz Saudijske Arabije.

Gokhan Bozbas, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu “Necmettin Erbakan” u Turskoj, kaže da Washington sije nered na Bliskom istoku i da slijedi politiku koja je daleko od realnosti u regionu. Posljedice toga će se osjetiti nakon pet ili deset godina, što će dovesti do sukoba u regionu.

“Ankara ne može prihvatiti odluku o zaustavljanju olakšica za kupovinu iranske nafte, što bi moglo zapaliti sukob na Bliskom istoku”, dodao je Bozbas za Al Jazeeru.

On pojašnjava da je turska politika davala i još uvijek daje prednost diplomatskom rješenju za bilo koji problem.

Ističe da Turska ima udio u iranskom plinu, kao i Kina, Grčka i druge zemlje, na temelju sporazuma postignutih prije 20 i više godina.

Saradnja u istrazi ubistva Jamala Khashogija

Komentirajući izjave turskog ministra vanjskih poslova, Bozbas je kazao da ovaj stav nije ništa novo za Tursku, koja ima značajne trgovinske odnose s Iranom.

I prije se Turska odbijala pridržavati američkih sankcija Iranu.

Turska ne želi zaustaviti kupovinu iranske nafte kako bi izbjegla indikator deficita u tekućem računu, povećanje inflacije i smanjivanje ekonomskog razvoja, istaknuo je.   

Za Al Jazeeru je kazao da Trump mora biti svjestan da se odluka poput ove ne tiče samo Ankare i Teherana, već svih država uključenih u to pitanje.

Američki predsjednik treba pokazati spremnost na saradnju, kao što Ankara sarađuje s Washingtonom po pitanju ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu u oktobru prošle godine.

Bozbas smatra da pojedine države u regiji podržavaju politiku Washingtona, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, i da ta podrška čini problem složenijim.

Izvor: Al Jazeera